Hrvatska među vodećim zemljama u EU po broju zaštićenih domaćih proizvoda

Poljički soparnik, Baranjski kulen, Krčki pršut, Paška janjetina, Ogulinski kiseli kupus, Zagorski mlinci, Rudarska greblica, Lički krumpir, Meso boškarina - samo je dio pozamašnog popisa zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, kojima se od nedavno pridružilo i Meso turopoljske svinje. Ono je ukupno 45-ti hrvatski proizvod čije ime je zaštićeno u Europskoj uniji. Time se Hrvatska svrstala među 10 zemalja unutar Unije s najvećim brojem zaštićenih domaćih proizvoda. 

- Od 27 država članica Europske unije, Hrvatska je po broju zaštićenih domaćih proizvoda na 7. mjestu. Ukupno nam je pod zaštitom 70 proizvoda, koji osim poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uključuju i vina. Osim zaštićene oznake izvornosti, koja uključuje proizvode koji su potpuno proizvedeni na nekom zemljopisnog području, tu je i oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode čije sastavnice ne moraju nužno biti iz istog područja, ali ključna faza proizvodnje mora biti odrađena na tom nekom određenom području. Imamo također jednu zaštitu koja je javnosti manje poznata, a to su zajamčeno tradicionalni specijaliteti, odnosno recepti - rekao je u emisiji Europlan državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek. 

Proces zaštite nekog proizvoda nije jednostavan - cijeli postupak traje 2-3 godine, a može ga pokrenuti određena skupina proizvođača, zadruga ili poljoprivredno udruženje. Postupak može pokrenuti i individualni proizvođač, no on u tom slučaju mora dokazati da je jedini proizvođač koji određeni proizvod stavlja na tržište. 

- Onda se pristupa izradi specifikacija koje jasno definiraju u kojem području, kojim sirovinama i kojim tehnologijama se određeni proizvod pojavljuje na tržištu. Stručna povjerenstva na nacionalnoj i europskoj razini potom kreću u terensku provjeru. Nakon toga slijedi period od 30 do 60 dana u kojem se bilo koja zemlja članica može žaliti na specifikaciju. Prođe li ta faza bez žalbi, onda slijedi proces certifikacije proizvoda - navodi Tušek. 

Europski poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su pod zaštitom čine 25 posto ukupnog europskog izvoza takvih proizvoda u treće zemlje. Tu prednjače Italija ( više od 880 zaštićenih proizvoda) i Francuska ( više od 760 proizvoda). Trenutačno je u nacionalnom postupku zaštite još 10 proizvoda, poput Istarske kobasice, Lepoglavskog kolača i Krčkog sira. Inače, zaštićeni proizvodi na razini Europske unije postižu do 2,5 puta veću cijenu od klasičnih proizvoda koji nisu u sustavu zaštite, doznajemo od državnog tajnika. 

Krčki pršut je prvi hrvatski proizvod koji je zaštićen na Europskom tržištu, 14. travnja 2015. godine. U spomen na taj dan, Hrvatski sabor je 14. travnja proglasio Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda.  

Zaštićeni proizvodi na jednom mjestu

Europska komisija izradila je portal na kojem se može dobiti pregled svih zemljopisnih oznaka zaštićenih proizvoda u EU, uključujući zemljopisne oznake zemalja koje nisu članice EU. Informacije o određenom proizvodu prikazane su u obliku GI kartice koja sadrži podatke o kontaktima skupina proizvođača zemljopisnih oznaka i kontrolnih tijela, područja proizvodnje koji je prikazan na karti, fotografije proizvoda, opisa proizvoda, zemljopisnog područja te izjave o održivosti. 

Ministarstvo poljoprivrede poziva domaće proizvođače da se jave na natječaje za pomoć u certificiranju proizvoda, do iznosa od 3 tisuće eura. Takvi natječaji su otvoreni stalno, a uskoro će biti otvoren i natječaj za pomoć u promidžbi certificiranih proizvoda, do iznosa od 30 tisuća eura. Više informacija nalazi se na internet stranici ministarstva. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.