Provjerili smo - kako stoji RH po pitanju održivosti

U Zagrebu će se 13. i 14. studenog održati 16. Konferencija o održivom razvoju, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Riječ je o najdugovječnijoj konferenciji u Hrvatskoj ove tematike, koja će okupiti više stotina stručnjaka iz privatnog i javnog sektora. 

Specifičnost ovogodišnje konferencije je što se organizira pod okriljem Europskog klimatskog pakta, inicijative koju je pokrenula Europska komisija kao dio Europskog zelenog plana, a koji ima za cilj od Europe do 2050. godine napraviti prvi klimatski neutralan kontinent. Aktivnosti su već počele, a mi smo u emisiji Europlan doznali što je Hrvatska poduzela po tom pitanju. 

- Mnogima je pojam održivosti apstraktan s obzirom da je prva definicija održivosti navedena kao razvoj koji će zadovoljiti naše potrebe, ali i koji će omogućiti budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe. U opisu uopće nema kvantifikacije pa na kraju ne znamo što je to što moramo promijeniti u svojem ponašanju danas kako bi buduće generacije mogle imati dovoljno. Zbog toga je iza održivog razvoja jako puno tzv. "green washinga", odnosno praznih priča radi reklame. Sve se to počelo mijenjati kada je UN objavio svoj program razvoja održivosti do 2030. godine, kroz 17 ciljeva. Ipak najsnažniji vjetar u leđa stigao je od EU Zelenog plana koji je kroz više paketa regulative snažno pokrenuo gospodarski razvoj Europe prema održivosti. No da budemo potpuno jasni - održivost znači da ne crpimo resurse planeta više nego što nam ih planet može ponuditi, pazeći pritom na društvenu pravednost, odnosno da svi imaju dovoljno resursa - istaknula je direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj te ambasadorica EU Klimatskog pakta Mirjana Matešić.

Poslovni subjekti u Hrvatskoj najviše ulažu u energetsku učinkovitost i u obnovljive izvore energije. 

- Drugi smjer promjena događa se u prostoru plastične ambalaže. Ima jako puno primjera redizajna ambalaže s ciljem smanjenja gramaže i povećanja udjela reciklirane plastike. Toga ima na hrvatskom tržištu. Nažalost i dalje nemamo alternativu za plastiku koja čuva trajnost proizvoda koje konzumiramo. Postoje projekcije da kada bismo izbacili plastiku da bi se povećala količina otpada od hrane za više od 50 posto. Plastiku bismo stoga trebali koristiti racionalno i što je više moguće vraćati je u ponovnu upotrebu odnosno u ekonomski sustav, a sve s ciljem kako ne bismo stvarali otpad i crpili svježe resurse - ističe Matešić. 

Pozitivni pomaci vide se i kod građana

Posljednjih godina na lokalnoj razini raste svijest građana o klimatskim promjenama, što se vidi po brojnim organiziranim aktivnostima u kojima građani sudjeluju, poput prošlogodišnje organizirane sadnje stabala u Maksimiru. 

-  No tu postoji i druga strana medalje kada govorimo o temi održivosti, a to je ta famozna polarizacija na društveno-političkoj sceni koja se ne događa samo kod nas, već i u drugim europskim zemljama. Otpor postoji. Naravno da ne možemo imati očekivanja da će Hrvatska biti jednako uspješna u provođenju održivosti kao što su to primjerice Portugal, Danska ili Francuska. Ali moramo se više fokusirati na temu održivosti jer ako dopustimo da ta polarizacija ide dalje i da se govori kako su klimatske promjene i održivost samo agenda radikalnih skupina, sav dosadašnji trud koji nije mali, past će u vodu - napominje Dino Galinović, član tajništva EU Klimatskog pakta.

Ono što Europski zeleni plan zahtijeva od kompanija na teritoriju EU-a jest da pojačaju svoju društvenu odgovornost i da ulažu u održivost. 

- Hrvatske firme se jesu prilagodile. Regulativa je dala zadatak gospodarstvu da mora početi mjeriti i razumijevati gdje su njihovi negativni utjecati, izvijestiti EU o tome i napraviti plan kako će upravljati tim utjecajima da se njihov efekt smanji. A sve to ulazi u onaj glavni cilj - da EU do 2050. postane ugljično neutralna. Sankcije postoje - one kompanije koje budu ulagale u održivost, a to će se moći provjeriti na temelju njihovih financijskih izvještaja o ulaganjima, te kompanije će od EU-a dobiti jeftinije kredite što će im povećavati konkurentnost. One tvrtke koje se ne budu prilagodile tim promjenama gubit će bitku na tržištu imat će skuplji kapital, a samim time i skuplji proizvod - naglašava Matešić. 

Za razliku od gospodarskih subjekata, građani ovakav oblik "sankcija" za nepoštivanje održivosti nemaju. No kad bismo pošli od surove činjenice da Zemljine resurse iscrpljujemo više nego što ih planet može nadoknaditi, a drugi dom u bližem svemiru nemamo, ne treba biti veliki matematičar da shvatimo kako je održivost nešto čemu se trebamo okrenuti svi kao pojedinci - u svom kućanstvu, ali i u svojoj lokalnoj zajednici.

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.