Tržnice u fokusu europskih projekata

Tržnice su oduvijek bile mjesta susreta, razmjene dobara i usluga, mjesta na kojima možete saznati sve informacije bitne za lokaciju na kojoj živite, ali i mjesta na kojima ćete sigurno pronaći domaće proizvode. 

Čvrsta infrastruktura koja omogućuje cjelodnevni rad ono je što hrvatske tržnice čini za koji stupanj boljima od tržnica u drugim zemljama EU-a, gdje uglavnom postoje tržnice tzv. kameleonskog tipa koje se, nakon što završi tržni dan, pretvaraju u mjesta drugačije namjene. O tome, ali i o dva velika europska projekta u koja su uključene hrvatske tržnice razgovarali smo u ovotjednom Europlanu s direktorom Udruge hrvatskih tržnica Nikom Pervanom. 

- Kod nas tržnice rade gotovo svaki dan u tjednu. Vani u Europi tržnice rade povremeno, negdje jedan ili dva dana u tjednu, a ponegdje i jednom mjesečno. Oni od nas mogu puno učiti, ali i mi možemo učiti od njih kako zaraditi. Ono što je vani bolje nego kod nas je taj trend tzv. slow food koji uključuje blagovanje, sjedenje za stolom, jedenje i druženje. Uživaju u bojama i mirisima te hrane, nadam se da će se ta praksa napokon vratiti i kod nas - rekao nam je Pervan.

Udruga hrvatskih tržnica okuplja tržnice iz 37 gradova, i na svakoj od tih tržnica možete pronaći isključivo zdrave, domaće proizvode koji su certificirani kao takvi, ističe Pervan. Vjetar u leđa hrvatskim tržnicama svakako su dala i dva velika europska projekta. 

Fokus na konzumaciji domaćih proizvoda

- Prvi projekt, koji smo i predstavili prošlu subotu na tržnici Kvatrić, je projekt "Koalicija poljoprivrednih kompetencija", koji uz Hrvatsku, uključuje Španjolsku i Italiju. Za njega smo dobili potporu od 9800 eura. U tom partnerskom projektu razvili smo platformu koja je trenutačno u beta fazi. Cilj je stvoriti digitalni alat kako bi se poboljšale vještine svakog poljoprivrednog proizvođača i organizatora tržnica. Bilo koji problem možete staviti na platformu i dobiti iskustva iz cijele Europe. Kad završi treća faza ovog projekta, planiramo projekt širiti i na ostatak svijeta - kazao nam je Pervan. 

Udruga je u međuvremenu krenula i u drugi europski projekt - CICERO (Citizens & Communities for European Right to quality and local Food / Građani i zajednice za europsko pravo na kvalitetnu i lokalnu hranu), u kojem uz Hrvatsku sudjeluju još četiri europske zemlje.

- Za ovaj projekt dobili smo 40 tisuća eura. U njemu sudjeluje 5 zemalja - Italija (kao nositelj projekta), Nizozemska, Poljska, Danska i Hrvatska. Projekt je osmišljen tako da svaka država osmisli način na koji želi poboljšati dostupnost domaće hrane. Cilj programa je osvijestiti ljude koliko je bitno jesti zdravu, domaću i lokalnu hranu. Sad će netko reći da je ta hrana skuplja. Je, skuplja je. Ali kupovinom te hrane potičete lokalnu ekonomiju, osiguravate da taj novac kruži između nas, a ne da ide stranim trgovačkim lancima. Uz to, čuvate bioraznolikost, potičete čuvanje starih sorti, smanjujete CO2 otisak jer je transport kraći, a hrana koju danas jedete još jučer je bila u zemlji ili na drvetu - navodi Pervan. 

Projekt uključuje i edukativnu komponentu, koja će biti usmjerena na djecu i mlade. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.