Koriste Erasmus programe, ali Hrvatsku ne bi napustili

Europska unija proglasila je 2023. Europskom godinom vještina. Koliko su strukovna zanimanja tražena na tržištu, ne samo Hrvatske već i Europske unije, govore i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, u prvih 9 mjeseci ove godine, čak 61 posto slobodnih radnih mjesta na burzi rada bilo je vezano uz strukovna zanimanja. 

Na hrvatskom tržištu i dalje kronično nedostaje građevinskih djelatnika, u svim djelatnostima vezanim uz građevinu. Nedostaje i vozača, automehaničara te CNC operatera. Što se tiče visoko obrazovane radne snage, nedostaju stručnjaci koji su završili elektrotehniku, računarstvo, strojarstvo i građevinarstvo, zatim medicinu i farmaciju, te logopediju i rehabilitaciju. 

Ništa bolje nije ni na tržištu Europske unije. Popis traženih strukovnih zanimanja je pozamašan, a pri vrhu liste deficitarnih zanimanja su - zidari, tesari, stolari, vozači teretnih vozila, medicinski tehničari, električari.

Dobra je vijest da posljednjih godina raste interes osmaša za strukovnim srednjoškolskim obrazovanjem. Mogućnosti ima, pogotovo u Zagrebu, gdje su mnoge strukovne škole uključene u programe mobilnosti pa srednjoškolci iz strukovnih škola odlaze i na programe razmjene u druge zemlje članice Europske unije, gdje stječu nova znanja i vještine. Među njima je i Industrijska strojarska škola, čiji su se učenici ovaj tjedan uputili u Leipzig. Među njima je i Matej Mrakužić, učenik 3. razreda spomenute škole, koji se školuje za CNC operatera. 

- Sudjelovao sam već u programu mobilnosti, tijekom 2022./2023. godine išao sam u Sloveniju, u Novo Mesto, gdje sam stekao vrijedno obrazovno iskustvo. Sviđa mi se kako im izgleda i funkcionira škola. Koristilo mi je jer sam unaprijedio svoje sposobnosti za rad u timu, ali sam dobio i dodatni poticaj za samostalno rješavanje određenih zadataka - ispričao nam je Matej, inače odličan učenik s prosjekom ocjena 5,00.  

Osim Mateja, na put u Leipzig otišao je i Ilija Tolić, učenik 2. razreda Industrijsko strojarske škole, smjer automehaničar. 

- Ovo mi je prvi put da idem na Erasmus, moram priznati da imam velika očekivanja. Veselim se novim iskustvima - ispričao nam je Ilija. Obojica planiraju nakon srednje škole upisati neki od fakulteta te bi voljeli ostati i raditi u Hrvatskoj. 

Sličnog stava je i Katarina Bižanović, 24-godišnja svježe diplomirana novinarka zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, ujedno i predsjednica hrvatske sekcije Erasmus studentske mreže, međunarodne organizacije koja djeluje u 44 zemlje. Katarinu smo "zatekli" u Ateni, gdje je otputovala na još jedan Erasmus program. 

- Meni ovo nije prvi put da sam otišla na Erasmus program mobilnosti. Prošle godine sam bila na sjeveru Španjolske, na studijskom boravku. Sad sam u Ateni na stručnoj praksi, radim u jednoj nevladinoj organizaciji koja se bavi lokalnim stanovništvom. To je nešto što sam htjela, osobito jer za vrijeme studiranja nisam imala priliku raditi u takvom sektoru. Zadovoljna sam, ljudi u uredu su fleksibilni i otvoreni za pomoć, a sama sebi mogu birati što želim raditi. Svakako bih preporučila studentima da koriste ove programe, ako ništa drugo onda zbog usavršavanja jezičnih vještina. Razmjena je dobra i za one koji inače žive s roditeljima da osjete što znači samostalni život. Tu je, naravno, i jačanje tolerancije na različitosti - ispričala nam je Katarina. 

Svi mladi s kojima smo razgovarali spremni su na povremena putovanja u sklopu Erasmus programa mobilnosti, no priznaju da bi nakon diplome ostali raditi i živjeti u Hrvatskoj.  

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.