Sven Marcelić, sociolog i politički analitičar
Foto: HRT / Studio 4
Stručnjaci se slažu, izbori za hrvatski Sabor održavaju se u nezakonitom okviru, u sklopu izbornih jedinica koje su nastale prije dvadesetak godina i ne odgovaraju realnom stanju populacije. Poznato je kako je novi popis stanovništva još jednom pokazao velik nesrazmjer u broju stanovnika - pa tako svaki glas u Hrvatskoj ne vrijedi jednako.
U sklopu ciklusa javne sociologije - na ovu temu govorio je zadarski sociolog Sven Marcelić koji je približio neke nove prijedloge, te je napravio i neke simulacije primjerice na izborima iz 2007. godine. Ono što iznenađuje kako za naše najveće dvije stranke HDZ i SDP - ni u tim novim okolnostima nema većih odstupanja u osvajanju mandata, pa nije jasno zašto izostaje politička volja za promjenama, uz napomenu kako je SDP ponudio novi prijedlog.
Najčešće se predlaže šest izbornih jedinica, a Hrvatska je, podsjećamo, trenutno podijeljena na deset.
Iz najave događaja
Naime, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor određuje da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od 5%. Izborne jedinice pritom su konstruirane 1999. godine kada je Hrvatska imala veći broj stanovnika. U međuvremenu je broj stanovnika opadao neravnomjerno u regionalnom smislu. Posljedica toga je da se parlamentarni izbori već dva desetljeća održavaju suprotno zakonu, a radi se o izrazitom nerazmjeru - omjer u najmanjoj i najvećoj jedinici već je dosegao 3:4. Pritom su same izborne jedinice nelogično formirane i u trenutku nastajanja rađene su tendenciozno bez obzira na granice jedinica lokalne samouprave, pa se tako neke od njih definiraju na razini nižoj od gradske četvrti. Posljedica svega je da se danas izbori za Sabor održavaju u nezakonitom okviru, u sklopu jedinica koje su nastale pred više od 20 godina i ne odgovaraju niti realnom stanju populacije niti logičnom rasporedu županija i općina.
“Kažem ono što je jasno, da trenutno skrojeni zakon nikome ne daje prednost, a istovremeno možemo sustav učiniti iznimno transparentnim, samo da napokon prekrojimo jedinice da one barem poštuju granice županije. Najčešće govorimo o pet ili šest jedinica i to najčešće jer izdvajaju Zagreb kao posebnu jedinicu koji je dovoljno velik, uglavnom cijela konstrukcije ide Istra, Kvarner, LIka - jedna jedinica, Dalmacija druga, Slavonija treća, Zagreb četvrta i ovaj kontinentalni dio prema sjeveru se obično lomi na dvije, e sad te dvije se razlikuju u nekim finesama, ali tih šest jedinica je gotovo u svim prijedlozima identično. ”
sociolog Sven Marcelić
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.