Hrvatski radio

Treći program

Bilo jednom u Australiji

14.02.2025.

11:17

Autor: Hrvatski radio

zlato na dlanu, ilustracija

zlato na dlanu, ilustracija

Foto: - / -

Zlatna groznica početkom dvadesetog stoljeća u Australiji i jedna dalmatinska obitelj, koja pokušava ostvariti svoje snove, radio drama u dva dijela prema motivima romana Josipa Kirigina, novinara, publiciste i romanopisca (1918 - 1914). Premijerno je emitiramo 18. veljače (1. dio) i 25. veljače (2. dio) na Trećem programu Hrvatskog radija u 18 sati. Emisije su dostupne na stranicama emisije Radio drama. 

Roman „Na kraju duge“, tiskan 1979. godine, emotivna je priča o jednom od brojnih dalmatinskih iseljenika, Josipu/Joeu, koji je prisiljen u godinama gladi i neimaštine, otići u Australiju ne bi li radom u rudnicima zlata zaradio novac za svoju mladu obitelj koju je ostavio na Visu. Poslije godina odricanja i teškog života, kad je nadomak svoga prvog cilja, a to je kupovina komada zemlje na kojoj će sklapati vlastitu kućicu, s Visa će doći tragična vijest. U tom trenutku morat će donijeti teške, ali za njega jedine moguće odluke. 

TEREZA: Otac ti je doša som. Moš mislit, doć som somcat u tuji svit, na tuji kontinent. Ništa ni razumi, jedne rici ingleškega. Onda bi se ispod eukaliptusa ili pepper stabla i ponovjo rici koje je taj dan cu. Govori bi... fud… to je parvo nauci… onda bed.. to je drugo nauci… bladi bastards… to je treće nauci, ali to je beštima i ona se ne govori jerbo će onega ko tako govori Bog kaštigat… Jesi razumi?

Ulomak iz radio drame "Na kraju duge", 1. dio

obitelj Kirigin; Josip između oca i majke

obitelj Kirigin; Josip između oca i majke

Foto: - / -

Prema radio dramskom predlošku kojeg potpisuju Branko Kirigin i urednica Lada Martinac Kralj, redatelj Mislav Brečić okupio je glumački ansambl koje predvodi Zoran Čubrilo, u ulozi Josipa / Joea, a kojeg igra nenametljivo i sa svim nijansama stišane muke oca čija je životma misija izvesti obitelj na pravi put. U ostalim ulogama možemo čuti: Roka Sikavicu kao inteligentnog, pobunjenog sina Tonija, Reu Bušić kao prkosnu Katicu, Juru Radnića kao senzibilnog, bistrog mlađeg sina, Niku, Tinu Orlandini, kao povučenu ali konkretnu Terezu, Alena Šalinovića, kao promućurnog, ali i na pomoć uvijek spremnog mister Gorkija, te Silvija Mumelaša čiji nas odmjeren, majstorski izbalansiran ton između pripovijedanja i interpretacije lica vodi kroz priču. U ostalim ulogama: Lana Barić, Damir Poljičak, Ugo Korani, Paško Vukasović, Marinko Prga i Pjer Meničanin.


Mislav Brečić vodio je precizno i čvrsto glumce prema emotivnim čvorištima priče koja rastvaraju lica u svim njihovim dimenzijama, a sa suradnicima, skladateljem Stanislavom Kovačićem i ton majstorom Srđanom Nogićem, ostvario  tjeskobnu, ali izazovnu zvučnu sliku.

DINA: Ma Osibe moj, Osibe, kako š ti s ovon dicon som poć tamo? Nimadu matere, nimadu nikoga. A ti govoriš da lavuroš u mini. Kako ćeš ih pustiti u tem tujem svitu, same? Ma, svetoga ti Roka, oćedu li te dica prat i šumperšavat? Ko će tebi i njima skuhot? Jesu već veli, ali to je mlodo ludo. Katica ti izgledo da ima dvodeset godišć. Sva ocvala. A di je po pameti? Svega ćeš, Osibe, doživit, jo ti govorin, bud pameton... / JOE: Dina, fola ti na brizi, ali mi reci ništo ca ne znon. / DINA: Osibe, lipo me slušaj. /JOE: Slušon. / DINA: Tereza./ JOE: Tereza? Koja Tereza? Sveta Tereza?/ DINA: Ma, Tereza. Upozna si se š njon kad si arivo. I jučera je navrotila. Donila kotonjadu. / JOE: A, ta. Koja je domaćica u kanonika. Pa ca s njon?

iz radio drame "Na kraju duge", 1. dio

rudnik zlata u Australiji (početak. 20. stoljeća)

rudnik zlata u Australiji (početak. 20. stoljeća)

Foto: - / -

Josip Kirigin, novinar, publicist i romanopisac (1918 – 1994), rođen je u iseljeničkoj obitelji, u Boulder Citiju, u zapadnoj Australiji. Poslije smrti oca vraća se s majkom u Hrvatsku, na otok Hvar. Završava klasičnu gimnaziju u Splitu, studira fiozofiju, a 1941. odlazi u partizane. Poslije rata obavljat će mnoge odgovorne dužnosti kao što su: glavni urednik Vjesnika, generalni direktor Jadran filma, prvi predsjednik Društva filmskih radnika, dopisnik TANJUGa iz Londona, te početkom šezdesetih dopisnik iz New Yorka. 


Boravci u inozemstvu potaknut će ga na pisanje putopisnih reportaža, dok će boravak u SAD-u biti povod za zbirku razgovora s američkim književnicima ("Buntovnici i konformisti“) kao što su: Sinclair, Dos Passos, Steinbeck, Lilian Helman, i drugi. Njegovo književno najambicioznije djelo roman je "Silentium" (1975), afabularni roman s radnjom u samostanskom internatu, i smatra se neoegzistencijalističkim romanom. U tom svjetlu „Na kraju duge“ roman je tradicionalnijeg izraza koji prati puteve i sudbine autorove obitelji, ali ispisan također uporabom slobodnog neupravnog govora osvajajući eruptivnim stilom, bogatom asocijativnošću i potresnom križaljkom vremena i prostora.

KUZMA: Onda su se drvena kola zaustavila pred kućicom koja je pokazivala sve znakove nedovršenosti. KATICA: Co? Ovod?/ JOE: Ovod! To je naša. Dwajer strit tvelv. (Tišina. Samo zvuk drobilica)/ KUZMA: Činilo mu se tada da je nekakav kamen legao na njegova ramena, kamen koji će dugo nositi i koji će s vremenom postajati sve teži.

iz radio drame "Na kraju duge", 1. dio

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

72 dana

Slušajte kada ne stignete čitati

RADIO ROMAN

prije

75 dana

Razgovor s Rilkeom

Hana Veček

prije

92 dana

Htjeli bismo biti kao ona

Ivana Bašić

Emisija

Radio drama

Drame i dramatizacije stranih klasika širokog vremenskog raspona, te suvremena europska i hrvatska drama klasičnog prosedea. Glumačke ekipe okupljene u ovim zahtjevnim radiofonskim projektima najzvučnija su imena hrvatskog glumišta koja na radiju nalaze svoje umjetničko utočište.

Poslušajte u Slušaonici