Albumi "Mutare" Anamarije Kvas i "Petar i Liza" Miroslava Sekulića Struje

U hrvatskom strip izdavaštvu prošlu godinu obilježila su dva nova izuzetno zanimljiva albuma domaćih autora. Prvi je album "Mutare" mlade autorice Anamarije Kvas, njezin diplomski rad kojim je prošle godine diplomirala na Studiju grafike zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, te koji je objavila Udruga Hrvatski autorski strip. Mutare iz naslova izmišljeni je hrvatski otok koji se nalazi negdje pored Hvara i Visa. Nastao u mašti i pod crtaćim perom podrijetlom Delničanke Anamarije Kvas, otok Mutare osvojit će vas svojim osebujnim stanovnicima, neobičnom tradicijom i orkanskim vjetrovima šijunima koji otočanima zagorčavaju život. U takvom ambijentu odigrava se priča o mladim djevojkama Luki i Dorotei koje će, tragajući za stvarnim životom i njegovim smislom, jedna u drugoj pronaći srodne duše i možda nade u spas.

Na 120 stranica stripa autorica je kreirala čitav svijet, odnosno svjetove. Na širem planu dosta velikog otoka Mutare, a na užem intimne svjetove dviju mladih djevojaka. Uz mjesto po kojem je otok dobio ime, dakle Mutare, tu su i Mali i Veli Đardini, Barketa, Maškaban i još neka mjesta. Reklo bi se da je bilo prilično zabavno izmišljati čitav novi otok, ali da je to bio i zahtjevan ili izazovan posao. Zanimljiva je svakodnevica na otoku. Likovi često ponavljaju da tu nema budućnosti za mlade i da treba otići u Zagreb, Trst ili već negdje. S druge strane, drugi najvažniji lik Dorotea radi na projektu pokretanja umjetničke rezidencije, da bi tako na otok privukla umjetnike i druge mlade. Otok zapravo funkcionira kao metafora života u provinciji općenito. On je zanimljiv još po nečemu, odudara od stereotipa o otočnom životu. Ne forsiraju se pasatizam, rezignacija ili sjeta. Ne forsira se sudar tradicije i suvremenosti, ali te tradicije ipak ima, ponajviše u vjerovanju o šijunima, o pijavicama odnosno lošem vremenu koje mijenja ljudske sudbine.

Protagonistica "Mutara" je mlada djevojka Luka, koja je odlučila ostati na otoku i kojoj ne smeta što se na njemu ništa ne događa. Ona ima muško ime, ali to se ime može protumačiti i kao metafora, jer bi ona mogla biti luka spasa barem za Doroteu. U središtu priče je odnos Luke i Dorotee. One su nekad bile prijateljice, ali život ih je razdvojio, a sad se ponovo spajaju. Izuzetno je zanimljiv način na koji autorica razvija njihov odnos, vrlo suptilno i obzirno, samo uz naznake i sugestije. Takav pristup odlično odgovara otočkom ambijentu i životu oko njih. Odnos Luke i Dorotee pratimo skokovito, u epizodama. One 'današnje' odigravaju se 2023. godine, a one iz prošlost u različitim razdobljima njihovih djetinjstava i mladih godina. Još nešto je važno: epizode iz prošlosti u kojima pratimo odnos Luke i Dorotee posebno su uokvirene. Na marginama stranica su crteži koji asociraju na neka još starija antička vremena, odnosno s druge strane na igraće karte, konkretno za briškulu i trešetu. Ta vremena i karte sugerira i naslovnica albuma, ali i naslovnice četiriju poglavlja. Strip je u određenoj mjeri angažiran. Ne samo u rodnom, odnosno spolnom smislu, kroz priču o Luki i Dorotei i njihovom odnosu. On govori i o današnjem životu na otocima. O svemu tome u emisiji razgovaramo s autoricom albuma "Mutare" Anamarijom Kvas.

Drugi strip o kojem govorimo je "Petar i Liza" autora Miroslava Sekulića Struje, koji je u drugoj polovici prošle godine objavila izdavačka kuća Fibra. Ovaj strip izvorno je prije četiri godine objavljen u Francuskoj, a scenarist i crtač Miroslav Sekulić Struja kasnije se dodatno afirmirao hvaljenim stripom "Klupko", koji je također objavljen u izdanju Fibre. "Petar i Liza" priča je o neobičnom odnosu isprva mladog muškarca i senzibilne djevojke, priča koja se tijekom godina razvija i kreće u neočekivanim smjerovima. Autor je svojedobno izjavio da su Petar i Liza izmišljeni likovi koji pripadaju fikciji, odnosno svijetu stripa. Čitatelju međutim izgledaju itekako stvarni, najviše zbog načina na koji su uronjeni u naše realistično okruženje i kontekst u kojem živimo posljednjih 40-ak godina. Priča stripa odigrava se u nekoj neimenovanoj državi, za koju možemo pretpostaviti da je Hrvatska od vremena nekadašnje Jugoslavije do početka 21. stoljeća. Konkretnije, spominje se istok države, a prema prirodi i arhitekturi mogla bi biti Slavonija, možda Osijek. Ali to i nije toliko važno, jer je priča zapravo univerzalna.

Petar nas na početku u priču uvodi kao nevidljivi sveznajući pripovjedač. Nakon toga ga vidimo kao mladog vojnika, a onda kao neku vrstu pisca, pjesnika i lutalice kojeg ćemo upoznavati kroz više od 20 godina. Glavni pripovjedač je sam Petar, ali u tri kratka navrata zamjenjuju ga prijatelji Nataša i Balki te pred kraj nakratko i Liza. Petar gotovo čitavu prvu polovicu stripa luta gradom i obavlja sitne poslove, ne može se smiriti i zadržati na jednom mjestu. Ali reklo bi se da to zapravo i ne želi, sve dok ne upozna plesačicu Lizu. Kao da mu tek ona daje konkretniji razlog za egzistenciju. Svijet stripa "Petar i Liza" je svijet marginalaca i ulice. To je jednim dijelom svijet plemenitih gubitnika, ljudi koji su dobri i požrtvovni, ali se stalno traže i ne uspijevaju se pronaći. Petar i Liza su stvoreni jedno za drugo, i ispočetka se čini da će ostati zajedno nakon što su se konačno pronašli. Međutim, kod Petra se s vremenom pojavljuju zanimljivi slojevi emotivne nesigurnosti, izgubljenosti pa i mentalne nestabilnosti. Kao da im ipak nije suđeno da budu zajedno. To su samo neki od motiva o kojima razgovaramo s Miroslavom Sekulićem Strujom, s kojim ćemo razgovarati i u sljedećem "Stripu na Trećem".

Razgovore o stripovima "Mutare" Anamarije Kvas i "Petar i Liza" Miroslava Sekulića Struje osim u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 9. veljače poslušajte i naknadno u Slušaonici HRT-a.