Nina Obuljen Koržinek: Od obnove do transformacije baštinskih politika

Obnova Zagrebačke katedrale pokazala je stručnost hrvatskih inženjera i konzervatora te privukla pozornost međunarodnih stručnjaka. U poslijepotresnoj obnovi obuhvaćena je 511 objekata, a više od 400 zgrada već je potpuno obnovljeno. Hrvatska iskustva stečena nakon potresa mogu poslužiti i drugim državama. U razgovoru za emisiju "In situ – u svijetu baštine" ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govori o rezultatima obnove, novim izazovima u zaštiti kulturne baštine te utjecaju klimatskih promjena, požara i umjetne inteligencije.

Na početku razgovora ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek osvrnula se na međunarodne aktivnosti u proteklih mjesec dana, iskustva Hrvatske u obnovi kulturne baštine nakon potresa te izazove njezine zaštite u vremenu klimatskih promjena i sve češćih kriznih situacija.

Jedan od važnijih međunarodnih skupova održan je u Zagrebu od 7. do 9. listopada 2026. godine. Okupio je stručnjake koji vode službe za zaštitu kulturne baštine u europskim državama, a sudjelovali su predstavnici 27 zemalja. Skup je održan iza zatvorenih vrata (in camera) te je bio još jedna prilika za razmjenu iskustava o obnovi nakon potresa, uključujući izazove rada u pandemijskim uvjetima, kao i o transformaciji hrvatskih politika zaštite baštine. Razgovaralo se i o klimatskim promjenama te sve većem broju drugih prijetnji kulturnoj baštini. Politike njezine zaštite i očuvanja znatno se mijenjaju te su sve više usmjerene na upravljanje rizicima i pripremu za krizne situacije.

Uz sudjelovanje na stručnim skupovima, hrvatski stručnjaci svoja iskustva i znanja prenose i kroz stručne radove i publikacije. Ministrica je podsjetila i na skup održan u Zagrebu prije otprilike godinu dana, na kojem su sudjelovali predstavnici ključnih međunarodnih organizacija, među ostalima UNESCO-a, ICOM-a, ICCROM-a i organizacije Europa Nostra. Te organizacije imaju važnu ulogu u zaštiti kulturne baštine i djelovanju u kriznim situacijama.

Izrazila je uvjerenje da će se međunarodna zajednica i u budućim krizama oslanjati na hrvatska iskustva i primjere dobre prakse, stečene tijekom Domovinskog rata i poslijepotresne obnove. Podsjetila je i na brzu reakciju hrvatskih stručnjaka nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Već deset dana poslije održan je internetski sastanak s ukrajinskim kolegama, kojima su prenesena iskustva i preporuke za zaštitu kulturne baštine u ratnim okolnostima. 

Nina Obuljen Koržinek istaknula je da Hrvatska danas ima i zakon čiji je cilj omogućiti što kvalitetnije očuvanje kulturne baštine u kriznim situacijama. Rezultati takvog pristupa vidljivi su i u poslijepotresnoj obnovi, kojoj su pridonijeli pravodobno djelovanje sustava te brzo evidentiranje i procjena štete, a prisjetila se i prvog sastanka svojeg tima, koji je održala sama na dan potresa, u večernjim satima.

„Među prvima smo popisali i procijenili štetu. Primjenjivali smo inovativne metode, ne samo vizualne preglede nego i nove tehnologije, uključujući 3D snimanje. To nam je omogućilo precizno utvrđivanje razmjera štete i praćenje njezina daljnjeg razvoja. To je bilo osobito važno za brojne objekte na kojima su se nakon petrinjskog potresa pojavila dodatna oštećenja. Imali smo vrlo dobar i sustavan pristup dokumentiranju, koji sada dodatno unapređujemo. Sve je to stvorilo preduvjete za kvalitetnu i brzu obnovu.” Riječ je o 511 objekata u šest godina, što pokazuje koliko je taj posao zahtjevan. Svatko tko je ikada obnavljao povijesnu građevinu, ali i običnu zgradu, zna s koliko se poteškoća pritom susreće. Ministrica je istaknula da je ponosna na sve svoje suradnike u Ministarstvu, restauratore, konzervatore, projektante, statičare i izvođače radova. „To je velika i iznimno stručna skupina ljudi koja je iznijela taj posao. Iskustvo koje prenosimo drugima temelji se upravo na interdisciplinarnom pristupu”, rekla je.

Obnovljeno više od 400 objekata

Na pitanje koliko je šira javnost svjesna razmjera poslijepotresne obnove, s obzirom na to da je njome obuhvaćeno 511 objekata, među kojima su 273 sakralna, Obuljen Koržinek odgovorila je da su stručnjaci dobro upoznati s tim opsegom posla, ali da šira javnost o tome nije dovoljno informirana.

„O tome nismo mnogo komunicirali, ponajprije zato što nismo imali dovoljno vremena ni resursa. S druge strane, osobito na početku, dok ljudi još nisu bili zbrinuti i dok su boravili u kontejnerima, činilo mi se neprimjerenim govoriti o obnovi baštine dok se suočavaju s osnovnim egzistencijalnim problemima”, pojasnila je.

Od ukupno 511 objekata, dodala je, njihova se obnova odvijala na području osam županija. Najviše ih je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a znatan broj nalazi se i u Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji te na drugim lokacijama,rekla je i istaknula kako je obnova središta Petrinje bila poseban izazov. Naime, riječ je o vrlo složenom projektu, s kompliciranim i mješovitim vlasničkim odnosima. Zatko je primjenjen, kako kaže Obuljen Koržinek "model obnove korišten u Vukovaru u sklopu velikog projekta Vukovar – Vučedol – Ilok. Središte Petrinje tretirali smo kao jedinstvenu spomeničku cjelinu i obnovili 26 kuća. Petrinja je danas doista pravi biser", rekla je. Obnovljeni su muzeji, kulturne ustanove i brojne javne zgrade, uključujući zgrade ministarstava, sudova i policijskih postaja, Državnu riznicu, objekte u državnom vlasništvu, zgrade Grada Zagreba i njegove kulturne ustanove te palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Obnova je obuhvatila i objekte u Petrinji, Sisku i Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je također stradao velik broj javnih zgrada. Većina tih objekata danas je otvorena, a više od 400 zgrada potpuno je obnovljeno. Restauracija sakralnih objekata potrajat će nešto dulje, no Ministrica je naglasila da je najvažnije to što su se vjernici vratili u crkve te što su one konstrukcijski obnovljene i sigurne.

Obnova prema načelu „obnoviti bolje i kvalitetnije”

Na pitanje koliko je šira javnost svjesna razmjera poslijepotresne obnove, kojom je obuhvaćeno 511 objekata, Obuljen Koržinek odgovorila je da su stručnjaci dobro upoznati s opsegom posla, ali da šira javnost o tome nije dovoljno informirana.

„O tome nismo mnogo komunicirali, ponajprije zato što nismo imali dovoljno vremena ni resursa. S druge strane, osobito na početku, dok ljudi još nisu bili zbrinuti i dok su boravili u kontejnerima, činilo mi se neprimjerenim govoriti o obnovi baštine dok se suočavaju s osnovnim egzistencijalnim problemima”, pojasnila je.

Obnova je obuhvatila 511 objekata u osam županija. Najviše ih je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a znatan broj nalazi se i u Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji te na drugim lokacijama. Poseban izazov bila je obnova središta Petrinje. Riječ je o vrlo složenom projektu, obilježenom kompliciranim i mješovitim vlasničkim odnosima. Zato je primijenjen model obnove korišten u Vukovaru u sklopu velikog projekta Vukovar – Vučedol – Ilok. „Središte Petrinje tretirali smo kao jedinstvenu spomeničku cjelinu i obnovili 26 kuća. Petrinja je danas doista pravi biser”, rekla je ministrica.

Od ukupno 511 objekata, 273 su sakralna. Obnovljeni su muzeji, kulturne ustanove i brojne javne zgrade, uključujući zgrade ministarstava, sudova i policijskih postaja, Državnu riznicu, objekte u državnom vlasništvu, zgrade Grada Zagreba i njegove kulturne ustanove te palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Obnova je obuhvatila i objekte u Petrinji, Sisku i Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je također stradao velik broj javnih zgrada. Većina tih objekata danas je otvorena, a više od 400 zgrada potpuno je obnovljeno. Obnova sakralnih objekata trajat će nešto dulje, no ministrica je naglasila da je najvažnije to što su se vjernici vratili u crkve te što su one konstrukcijski obnovljene i sigurne.

Zaštita baštine i potrebe suvremenog života

Na pitanje gdje je granica između zaštite kulturne baštine i novih investicija te kako je uskladiti s razvojem i suvremenim potrebama, osobito nakon iskustva poslijepotresne obnove, Obuljen Koržinek odgovorila je da se pristupi zaštiti baštine mijenjaju.

„Pokazujemo da se baština može obnavljati tako da odgovara potrebama suvremenog stanovanja i poslovanja. Na tome sam inzistirala od početka svojega prvog mandata. Potaknula sam kolege da izrade smjernice za energetsku obnovu i poboljšanje pristupačnosti osobama s invaliditetom. Riječ je o velikom broju različitih zahvata. Posjećivali smo i muzeje, od kojih mnogi još nisu riješili sva pitanja pristupačnosti. Primjerice, u Splitu smo vidjeli projekt usmjeren na inkluzivnost. I naši muzeji moraju biti pristupačni svima. Za sve državne muzeje, ali i općenito za zgrade koje prolaze investicijsku obnovu, takvi su zahtjevi postali obveza. Želimo pokazati da se baštinske zgrade mogu i trebaju obnavljati te da mogu postati energetski učinkovite. Zgradarstvo je jedan od sektora koji emitiraju velike količine stakleničkih plinova. S okolišnog je gledišta najnepovoljnije rušiti stare zgrade i graditi nove, umjesto da postojeće obnovimo i prilagodimo suvremenim potrebama”, rekla je Obuljen Koržinek.

Prema njezinim riječima, oko 12 posto zgrada u Hrvatskoj nalazi se unutar kulturno-povijesnih cjelina. To ne obuhvaća samo pojedinačno zaštićene spomenike nego i zgrade koje čine povijesne jezgre gradova i naselja. 

„U novi smo zakon uvrstili upravljanje prihvatljivim promjenama kao jednu od mjera zaštite. To je svojevrsna revolucija u politici zaštite baštine. Riječ je o tome kako sačuvati zgrade, a istodobno ih prilagoditi današnjim potrebama. Unaprijed moramo promišljati kako uskladiti zaštitu povijesnih cjelina sa suvremenim načinom života i razvojem. To je posebno važno za gradove poput Dubrovnika, Splita, Zadra i Zagreba, ali i za sve naše povijesne gradove i naselja”, istaknula je.

Umjetna inteligencija i klimatske promjene među novim izazovima

U razgovoru se osvrnula i na izazove koji sve više utječu na zaštitu kulturne baštine, među kojima su razvoj umjetne inteligencije, klimatske promjene i nezakonita trgovina kulturnim dobrima. Na pitanje kako gleda na umjetnu inteligenciju, s obzirom na njezin sve veći utjecaj na kreativna zanimanja, ministrica je odgovorila da je u području obnove i očuvanja baštine zasad vidi ponajprije kao koristan alat. To se razlikuje od situacije u brojnim kreativnim zanimanjima, koja su već sada pod velikim pritiskom njezina razvoja. 

Pritom je istaknula da je teško predvidjeti kako će se umjetna inteligencija dalje razvijati. Suvremeni svijet donosi brojne izazove, a među najvažnijima su klimatske promjene.

„Razina mora raste i već se suočavamo sa situacijama u kojima su neki od naših vrijednih obalnih gradova i povijesnih lokaliteta, poput Kaštela, Trogira i Staroga Grada na Hvaru, sve više dana izloženi poplavama. Morat ćemo pronaći odgovarajuća rješenja, od izgradnje zaštitnih barijera koje ublažavaju udar valova do podizanja i prilagodbe riva. Bit će potrebni i vrlo zahtjevni, pa i radikalni zahvati kako bismo sačuvali tu baštinu. Uz to bilježimo sve veći broj požara i snažnih nevremena. Tijekom poslijepotresne obnove sanirali smo i brojne štete nastale zbog nevremena, i u Slavoniji i na obali. Sve to pokazuje da zaštita baštine danas mora obuhvatiti mnogo više od same obnove. Moramo se pripremiti za različite rizike i prilagoditi novim okolnostima”, upozorila je ministrica i istaknula kako se izrađuju planovi upravljanja rizicima te da Ministarstvo kulture i medija kontinuirano surađuje s civilnom zaštitom i drugim nadležnim službama.

Za očuvanje baštine potrebni su novac, znanje i svijest građana

Govoreći o financiranju zaštite baštine, ministrica je naglasila da sredstva Europske unije nisu bila unaprijed osigurana, nego je do njih trebalo doći opsežnim radom na procjeni štete i pripremi potrebne dokumentacije.

„Kao Vlada RH, velik smo dio sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti usmjerili na obnovu jer smo svjesni koliko nam je ona važna”, rekla je.

Ipak, istaknula je da su, uz financiranje, jednako važni prevencija i svijest građana o vrijednosti kulturne baštine.

„Prvi je aspekt sprječavanje štete, odnosno priprema za postupanje u kriznim i izvanrednim situacijama. Drugi, neizmjerno važan aspekt jest svijest građana o vrijednosti baštine. Tome služe naše aktivnosti, ali i vaše. Još smo uvijek u mjesecu europske baštine, u okviru kojeg se različite aktivnosti održavaju u više od 120 gradova i općina diljem Hrvatske. Važno je da građani od najranije dobi uče zašto nam je baština vrijedna, kako je čuvati i kako se prema njoj odnositi. Tada odgovornost za njezinu zaštitu nije samo na službama koje se time profesionalno bave, nego postaje obveza svih nas. To se posebno vidi u manjim sredinama, ruralnim područjima i malim dalmatinskim gradovima, ali i u Slavoniji te drugim dijelovima Hrvatske. Ondje ljudi često samoinicijativno čuvaju materijalnu i nematerijalnu baštinu. Za mene je to možda i važnije od svega što mi kao institucije radimo. Mi moramo obavljati svoj posao, ulagati i obnavljati. No kada postignemo da građani žele čuvati svoju baštinu, aktivno sudjeluju u tome i ne uništavaju je namjerno, možemo biti sigurniji da ćemo je sačuvati za buduće generacije”, poručila je.

Posebno je upozorila na problem neprimjerenih grafita na zaštićenim zgradama i spomenicima, istaknuvši da je riječ o problemu koji je osobito izražen u Zagrebu.

„Kada bismo jednoga dana uspjeli postići da se više ne ispiše nijedan neprimjeren grafit na zaštićenim zgradama, to bi bio velik uspjeh. Nažalost, Zagreb je u tom pogledu ostao crna točka”, rekla je. Dodala je da grafiti mogu biti umjetnost kada nastaju na za to predviđenim mjestima. „Grafiteri stvaraju na za to predviđenim mjestima i svojim radom obogaćuju gradove. Njihova kreativnost može biti iznimna, ali ispisivanje grafita na zaštićenim zgradama i spomenicima nije umjetnost, nego vandalizam.”

Niz obnovljenih kulturnih ustanova uskoro otvara vrata

Na kraju razgovora ministrica je najavila otvaranje niza obnovljenih kulturnih ustanova i povijesnih zgrada, velikih i važnih objekata. Nakon Muzeja Mimara otvorit ćemo obnovljenu zgradu arhiva u Gosp iću, čime ćemo se malo odmaknuti od obnove nakon potresa. 

U prosincu bi se trebao otvoriti Umjetnički paviljon, a Isusovci će imati posvetu crkve u Palmotićevoj jer će biti dovršene i orgulje. Hrvatski glazbeni zavod planiramo otvoriti u siječnju, a nakon toga slijedi otvaranje Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u novim prostorima. Završena je i obnova Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji se postupno useljava i oprema. Otvarat će se i muzejski prostori Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Prema njenoj procjeni, posljednji među tim muzejskim objektima bit će Hrvatski povijesni muzej, za koji još treba pripremiti stalni postav. Izložbeni koncepti već su izrađeni, ali potrebno je urediti postave u dvjema palačama, kao i u Muzeju za umjetnost i obrt. Riječ je o muzejima s najvećim izložbenim površinama. Početkom siječnja planiramo otvoriti i Stari grad, odnosno obnovljene prostore Gradskog muzeja Sisak. Ondje smo već otvorili najveći broj zgrada. 

"Mnogo je toga pred nama i veselimo se što će ti prostori ponovno zaživjeti”, zaključila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.