Hrvatski radio

Treći program

09:40 / 02.06.2022.

Autor: Marito Mihovil Letica

Dubrovačka stara jezgra iz perspektive lokalnog stanovništva

Dubrovnik

Dubrovnik

Foto: HRT / Dnevnik

O simboličkome značenju i iskustvu života unutar dubrovačke stare jezgre, koja ima značenjsku razliku u odnosu prema drugim dijelovima grada, a danas je u svjetskim razmjerima prepoznata i kao glasovito turističko odredište, razgovaramo u emisiji Kozmos i etos. Tražimo odgovor na pitanje: Kako živjeti i preživjeti unutar dubrovačke stare jezgre – iz perspektive lokalnog stanovništva? Premda su dostupnost različitih sadržaja i ambijentalna posebnost glavni aspekti privlačnosti za život unutar stare jezgre, stječe se dojam kako lokalno stanovništvo postaje žrtvom vlastite povijesti i kulture, kroz istaknute primjere uzurpacije svakodnevice i percepcije života u nestajanju.

Međutim, identitet lokalnog stanovništva nije statičan te se ostvaruje kroz dvije naizgled proturječne, a ipak komplementarne kategorije – kategoriju stanovnika i kategoriju domaćina turistima. O tome govore magistra Nika Đuho te studenti Maja Golubić i Karlo Tukša, svi s Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.


"Dubrovnik stoljećima bijaše grad dobre i pravilne mjere, koji je veličajnost i prepoznatljivost u svijetu dosegnuo, naizgled paradoksalno – zato što se je znao obuzdavati. Jedva da je itko mogao taj fenomen tako lijepo izraziti kao povjesničar umjetnosti i književnik Igor Zidić, koji na početku ogleda "Dubrovačka arkadija ili grad u okviru od zlata", objavljenome 1988., kaže da u Dubrovniku "veličina ne stvara iluziju reda, nego red pobuđuje dojam veličine". Zatim i ovo: 


U redu je mjera, a u mjeri granica. Dubrovnik je grad koji doista ograđuje, odmjerava i ograničava. (U njemu je zakon propisivao koliko se najviše može potrošiti za svadbeno slavlje, koliko najviše za ukras broda.) Povijesni je Dubrovnik bio velik u obuzdavanju.′ I nakon brojnih stoljeća je Dubrovnik – grad koji postade primjerom veličine postignute mjerom i skladom, grad božanske demijurgije, utopijski "grad Sunca" – doživio 21. lipnja 2014., na ljetni solsticij ili suncostaj, posvemašnji kolaps. Naime, više od dva sata trajala je gužva odnosno zastoj prouzročen golemim brojem turista s brodova kruzera: s pet velikih brodova nahrupilo je u Grad više od deset tisuća ljudi. Slike Vrata od Pila gdje posjetitelji stoje zaglavljeni na jednome mjestu od 11 do 13 sati, po najvećoj pripeci, iznureni i očajni – obišle su svijet. Dubrovnik se tako našao na vrhu liste gradova koje je, kako je rečeno, ′"turizam ubio′." (iz uvodnoga teksta)

Lokalnom stanovništvu najprivlačnija su mjesta koja imaju povijesno-kulturnu i simboličku vrijednost. Lokalitet je jedna od temeljnih odrednica mjesta, ali ne i dovoljna, jer mjesto sa sobom nosi značenja i iskustva koja su u njega upisana. Hodom kroz grad sudionici su istraživače spontano vodili do nekoliko mjesta i lokaliteta od osobnog i kolektivnog značenja, do mjesta koja čuvaju i prenose tradiciju. Većinom su istaknuta mjesta izmamila pozitivne uspomene, zbog čega možemo zaključiti da imaju upotrebnu vrijednost (doprinose ugodnosti, prikladnosti i vitalnosti). Sudionici su istaknuli tri takva uporišna mjesta: kupalište Porporela, crkvu sv. Vlaha i glavnu ulicu – Stradun.


- U ovom radu koristili smo se metodom narativnog urbanizma i polustrukturiranog intervjua. Sudionici šetnjom kroz svakodnevne rute dijele svoju osobnu umještenu priču s istraživačem, provodeći ga dubrovačkom starom jezgrom, mjestima koja su birali samostalno i spontano, istaknuo je Karlo Tukša. 


- Ne može se naći službeni podatak o broju stalnih stanovnika unutar dubrovačke stare jezgre, što je zabrinjavajuće. Da bismo uopće znali kako reagirati, trebamo prepoznati trendove, odnosno krenuti od određenih podataka. Zato još uvijek nije moguće točno znati kakva bi bila učinkovita politika kojom bi se zaustavilo iseljavanje iz stare gradske jezgre, objašnjava Nika Đuho. 

Lokalno stanovništvo prebacuje krivnju na nekog drugog, a nisu svjesni da su upravo oni istovremeno i čuvari stare dubrovačke jezgre i poticatelji određenih fizičkih i socijalnih promjena unutar nje.

Nika Đuho

- U ovom je slučaju svijest lokalnog stanovništva odraz njihova svakodnevnog iskustva koje treba biti polazište i upozorenje, ali i pomoć u samoidentifikaciji poželjnih transformativnih mogućnosti same jezgre kao turističke destinacije, ali i kao jednog nadasve poželjnog mjesta za svakodnevni život, zaključuje Maja Golubić.


Emisiju poslušajte u nastavku.

Dubrovačka stara jezgra iz perspektive lokalnog stanovništva

Emitirano 02.06.2022. 08:45

U emisiji razgovaramo o simboličkome značenju i iskustvu života unutar dubrovačke stare jezgre, koja je u svijetu prepoznata kao glasovito turističko odredište. Zbog atraktivnosti Dubrovnika stječe se dojam da lokalno stanovništvo postaje žrtvom vlastite povijesti i kulture, kroz istaknute primjere uzurpacije svakodnevice i percepcije života u nestajanju. No identitet lokalnoga stanovništva nije statičan te se ostvaruje kroz dvije naizgled proturječne, a ipak komplementarne kategorije – kategoriju stanovnika i kategoriju domaćina turistima. Gosti su Nika Đuho, Maja Golubić i Karlo Tukša, svi s Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Kozmos i etos

Emisija aktualizira teme iz područja znanosti, filozofije i umjetnosti. Tražimo odgovore na pitanja koja se dohvaćaju čovjekova položaja u našemu postindustrijskom odnosno postmodernom društvu u Hrvatskoj i svijetu. Autor i voditelj emisije je Marito Mihovil Letica.

Poslušajte u Slušaonici