O knjizi "Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine" Frane Dulibića

Studija "Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine", koju je objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, jedno je od izdanja koja su proteklih godinu dana obilježila domaću kulturnu i publicističku scenu. Iza dugog naslova krije se izuzetno zanimljiva i intrigantna studija dr. sc. Frane Dulibića, povjesničara umjetnosti i redovitog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U njoj on donosi iznimno zanimljivu analizu i usporedbu različitih načina na koje su gradovi i urbane vizure prikazivani u hrvatskoj likovnosti, osobito u segmentu popularne kulture. Popularna kultura je i urbana kultura, pa je logično vezana uz grad, odnosno urbanitet. Sva tri medija, karikatura, strip i animirani film, su mediji popularne kulture, a knjiga opisuje kako su se prikazi gradova, odnosno urbanih cjelina, u tim medijima mijenjali tijekom desetljeća koja su bila ključna za razvoj popularne kulture.

Prvo razdoblje, nakon Drugog svjetskog rasta od 1945. nadalje, bilo je vrijeme uspostave ili obnove kulturnih institucija, škola, čitaonica, kulturnih društava, općenito prosvjetiteljstva. U radovima karikaturista i autora stripova kakvi su bili Oto Reisinger i Ico Voljevica već tijekom 50-ih, a tako će ostati i kasnije, sve do 80-ih i u karikaturama Joška Marušića, Ivana Šarića, Ivana Pahernika i dijelom Srećka Puntarića, može se primijetiti dobrodušno ismijavanje i ironiziranje moderniteta, i kroz urbane perspektive. Stječe se dojam da su se modernitet i urbanitet tada jednim dijelom doživljavali i kao dekadencija. S jedne strane urbanitet je simbolizirao modernost i napredak, a s druge otuđenje i određenu dekadenciju. Humor u stripovima, animiranim filmovima i karikaturama izvirao je upravo iz susreta tih suprotnosti.

Posebno poglavlje studije posvećeno je temi transformacija urbanih prostora u stripu. S jedne strane ističu se serijali "Tupko" Nedeljka Dragića i "Sjena" Ninoslava Kunca, a s druge stripovi skupine Novi kvadrat, osobito Mirka Ilića i Igora Kordeja, ali i Radovana Devlića i Milana Trenca. U novije vrijeme autori poput Trenca, ali recimo i Krešimira Zimonića i Magde Dulčić, unijeli su nove poetike i senzibilitete u strip općenito, pa onda i u prikaze gradova. Kad se govori o prikazima gradova u stripu, ne smiju se zaobići imena Dušana Gačića, Edvina Biukovića pa i Helene Klakočar Vukšić. Posebno poglavlje dakako zaslužuje Danijel Žeželj, kao zacijelo najveći majstor urbane poetike u stripu posljednjih desetljeća. Njegovi stripovi obiluju drugačijim, začudnim vizurama gradskih motiva. Te su vizure istodobno i hladne, ali i neobično poetične.

U skladu s naslovom knjige, "Prikazi grada između utopije i distopije", Žeželjevi prikazi su naglašeno distopijski, pri čemu valja naglasiti da je on majstor u poetskim prikazima distopije. U animiranim filmovima Zagrebačke škole crtanog filma također dominiraju gradovi, odnosno urbanitet. Dovoljno je sjetiti se filmova o inspektoru Maski, ili recimo "Koncerta za mašinsku pušku" Dušana Vukotića, filmova Vatroslava Mimice, "Šagrenske kože" Vlade Kristla i Ive Vrbanića i ostalih. Ili recimo Baltazargrada iz glasovitog i trajno izuzetno popularnog serijala o profesoru Baltazaru, kojeg je Zlatko Bourek kreirao nadahnut vedutama grada Rijeke. Urbane vizure bitan su sastojak i današnjeg animiranog filma, za što je dovoljno sjetiti se radova Simona Bogojevića Naratha, Gorana Trbuljaka, Martine Meštrović, Matije Pisačića i niza suvremenih animatorica i animatora. O svemu tome, kao i o još ponečemu, u emisiji razgovaramo s autorom studije Franom Dulibićem, povjesničarom umjetnosti i redovitim profesorom na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Razgovor o studiji "Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine" poslušajte u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 10. studenog, te naknadno u Slušaonici HRT-a.