Elif Shafak mijenja svijet nabolje

 Uzbudljivi i politički izazovni romani tursko-britanske spisateljice Elif Shafak koju su uvrstili u 12 najutjecajnijih osoba koje mijenjaju svijet nabolje.

Nova „Era bestelera „ autora Nevena Kepeskog i urednice Gordane Ostović govori o opusu jedne od najpopularnijih i najutjecajnijih turskih spisateljica za koju bismo mogli reći da pripada i britanskoj književnosti jer objavljuje i na turskom i na engleskom jeziku.Dosad je objavila dvadesetak knjiga, među njima čak 13 romana, a sve su one prevedene na više od šezdeset svjetskih jezika. Za svoj je spisateljski rad Elif Shafak dobila iznimno veliki broj književnih nagrada, bila je i u konkurenciji i za nagradu Booker. BBC ju je svojedobno uvrstio na listu 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena na svijetu, dok je pak njezin roman „40 pravila ljubavi“ taj isti BBC uvrstio na listu 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Jedan od najutjecajnijih i najcitiranijih svjetskih portala, Politico, smatra Elif Shafak jednom od 12 najutjecajnijih osoba koje trenutno mijenjaju svijet nabolje.

Elif Shafak rođena je kao Elif Bilgin u Strasbourgu, u Francuskoj, 1971. godine.Otac joj je bio poznati filozof i psiholog, a majka diplomatkinja i istaknuta feministkinja. Roditelji su joj se ubrzo rastali pa su je u načelu odgajale majka (manje) i baka (više). Zbog majčina posla velik je dio tinejdžerskih godina Elif provela u Madridu, Ammanu, Bostonu, Michiganu, Istanbulu i Ankari...Ipak, na svim tim mjestima osjećala se poprilično osamljeno i izolirano, posebice u Ankari, pa se počela baviti pisanjem.

Elif Shafak već je od svojih prvih uradaka privukla pozornost književne javnosti na sebe. Cijelu njezin bibliografiju pa i poetiku neki kritičari opisuju kao „uzbudljivu, inovativnu, ali i politički izazovnu“. Kao spisateljica, Elif Shafak iznimno je popularna i u Hrvatskoj. Nakladnička kuća Hena Com objavila je u nas dosta njezinih romana od kojih su možda najznačajniji „Kopile Istanbula“, „Tri Evine kćeri“, „Četrdeset pravila ljubavi“ te najnoviji „I nebom teku rijeke“. Iako se radnje njezinih romana odvijaju na mnogim stranama svijeta duboko je uronjena u Tursku kao vrstu užeg zavičaja.

- Zanimljivo je da je Elif Shafak jako kritična prema Turskoj i koliko god je voli ona vrlo kritički govori o problemima, bilo da su oni dio prošlosti ili sadašnjosti.Kritičari je prepoznaju kao onu koja daje glas marginaliziranima i odbačenima, govori Nermina Husković, glavna urednica u nakladničkoj kući Hena Com.

Dosta kontroverzi podiglo oko njezina romana „Kopile Istanbula“,koji je 2006. bio najprodavaniji roman u Turskoj, ali i roman zbog kojeg je Elif Shafak završila na sudu. Optužili su je kaže Nermina Husković zbog premalo „turskosti“ u romanu.

- Optužili su je da je kritizirala genocid nad Armencima u 19 stoljeću. Inače ta je priča jako lijepa ona govori o tursko-armenskim obiteljskim odnosima i pokazuje nam kad krenemo dublje u prošlost koliko smo svi isprepleteni raznim rodbinskim vezama. U trenutku kad su je izveli pred sud bila je u visokom stupnju trudnoće , to je za nju bilo vrlo stresno i stoga se nakon toga preselila u SAD.

Kritičari za Elif Shafak kažu kako je ona „kraljica kontrasta“, u svojim romanima vješto spaja i propituje krajnje suprotnosti: prošlost i sadašnjost, Istok s velikim I i Zapad s velikim Z, teizam i sekularizam, bogatstvo i siromaštvo, multikulturalnost i jednoumlje, prapovijest i postmodernizam. Kod nje uvijek imamo više povezanih priča i perspektiva koje ona maestralno spaja kaže Ilina Cenov, književna recenzentica portala Jorurnal.hr.

- U romanu "I nebom teku rijeke" imamo nekoliko različitih vremenskih perioda, u "Četrdeset pravila ljubavi" također i kroz taj postupak spaja kontraste, tradicionalno-suvremeno, sekularno-religijski.

 O opusu Elif Shafak u kojem se ističu ljubav, sufistički svjetonazor ali i potreba da aktivno sudjeluje u promjeni svijeta nabolje slušamo u novoj Eri bestselera u kojem autor Neven Kepeski razgovara s Nerminom Husković, glavnom urednicom u nakladničkoj kući Hena Com i Ilinom Cenov, književnom recenzenticom portala Jorurnal.hr. Emisiju možete poslušati na Trećem programu Hrvatskog radija 9.10. u 15:05 i u Slušaonici.