Strip "Petar i Liza" i uz izložbu "Arheologija i popularna kultura"

U novom "Stripu na Trećem" nastavljamo razgovor sa scenaristom i crtačem Miroslavom Sekulićem Strujom, autorom sjajnog stripa "Petar i Liza" čije je domaće izdanje objavljeno u drugoj polovici prošle godine. Taj album je prije četiri godine premijerno objavljen u Francuskoj, a hrvatsko izdanje objavila je nakladnička kuća Fibra. Miroslav Sekulić Struja je rođen i odrastao u Rijeci, no već dulji niz godina živi i djeluje u Parizu. Protagonisti strip "Petar i Liza" dvoje su na početku mladih ljudi čije živote i romantičnu vezu pratimo kroz približno dva desetljeća. 

U tom razdoblju njihov odnos doživljava uspone i padove, oni sazrijevaju i mijenjaju se kao ljudi, a sve to prikazano je vrlo promišljeno i inteligentno. Miroslav Sekulić Struja kasnije se dodatno afirmirao hvaljenim stripom "Klupko", koji je također objavljen u izdanju Fibre, a mi s njime nastavljamo razgovor o stripu "Petar i Liza". U drugom dijelu emisije osvrćemo se na dio izložbe "Arheologija i popularna kultura", koja se od prošle jeseni do početka veljače mogla razgledati u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložba je bila posvećena odnosu arheologije kao znanosti i svih aspekata popularne kulture, odnosno tome kako se arheološke teme obrađuju na filmu, televiziji i u stripu. Nas najviše zanima upravo odnos arheologije i stripa, o čemu smo popričali s autorom tog dijela izložbe Danielom Rafaelićem.

Moglo bi se reći da je svijet stripa "Petar i Liza" u dobroj mjeri svijet marginalaca i ulice. Reklo bi se da je to svijet plemenitih gubitnika, ljudi koji su dobri i požrtvovni, ali se stalno traže i ne uspijevaju se pronaći. Petar i Liza su stvoreni jedno za drugo, i ispočetka se čini da će ostati zajedno nakon što su se konačno pronašli. Međutim, kod Petra se s vremenom pojavljuju zanimljivi slojevi emotivne nesigurnosti, izgubljenosti pa i mentalne nestabilnosti, pojavit će se sumnja da im možda ipak nije suđeno da budu zajedno. Tehnika kojom Miroslav Sekulić Struja slika ovaj strip je gvaš na papiru. Naš ugledni autor stripova i ilustrator Krešimir Zimonić izjavio je da je zadivljen time kako Struja primjenjuje tu tehniku, iznimno pedantno i s izuzetno mnogo detalja. 

U njegovim stripovima prepoznatljivi su totali, često čitave table s mnogo ljudi u kafanama, na kolodvorima, trgovima, ulicama, u čekaonicama i na tramvajskim i autobusnim postajama, a Struja kao da posebno uživa stvarajući takve table. "Petar i Liza" je vrlo neobičan strip. Svijet u kojem se odigrava je realan, ali istovremeno i pomaknut. Autor svakodnevicu prikazuje iz drugačijih perspektiva, ona je začudna, ali i na poseban način poetična. Time on iznenađuje čitatelje, te uz to stvarate efekt začudnosti. To su samo neki detalji o stripu "Petar i Liza" o kojima nastavljamo razgovor s Miroslavom Sekulićem Strujom.

Daniel Rafaelić je egiptolog i diplomatski savjetnik pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat, a odlično poznaje i načine na koje je arheologija prikazana u stripu. U katalogu uz izložbu "Arheologija i popularna kultura" zapisao je da se Zagor Te-Nej u stripovima susreće s brojnim drevnim civilizacijama, ili njihovim kako kaže odjecima, od Asteka i Sumerana do afričkih i arapskih naroda. Međutim, posebno mjesto ipak pripada drevnom Egiptu. To je i logično, jer je drevni Egipat općenito česta tema ili barem motiv u stripu, jednako kao i u filmu i u književnosti, ponajviše zbog atraktivnosti i uzbudljivosti, kao i arome dalekog, egzotičnog i nepoznatog. Zagor se s drevnim Egiptom prvi put susreo 1967. godine, u epizodama koje su kod nas danas poznate pod naslovima "Zagorov gnjev" i "Strvinar", a nekad su nosile naslove "Sjene u noći" i "Štovatelji sunca". 

Te epizode obiluju referencama na drevni Egipat, od lokaliteta El Badari, koji je jedan od najvažnijih prapovijesnih nalazišta, preko statua bogova Anubisa i Horusa te faraona Ramzesa, do mumificiranih životinja. Kad govorimo o odnosu Zagora i drevnog Egipta, tu je i jedna novija priča ispripovijedana u epizodama "Sjena faraona", "Blago piramide" i "Zarobljenici u pustinji". Na primjeru te epizode može se vidjeti kako i koliko se u stripovima o Zagoru tijekom desetljeća promijenio odnos prema drevnom Egiptu kao temi. To su samo neki od motiva o kojima s Danielom Rafaelićem razgovaramo o tome kako se drevni Egipat prikazuje u stripovima o Zagoru i u drugim Bonellijevim edicijama, kao i tome kako se popularna kultura odnosi prema tematici vezanoj uz drevni Egipat.

Razgovore o stripu "Petar i Liza" Miroslava Sekulića Struje i o odnosu autora popularnog Bonellijeva serijala Zagor prema temi drevnog Egipta osim u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 13. ožujka poslušajte i naknadno u Slušaonici HRT-a.