Kulturni uvoz psihičkih bolesti

Posljednjih desetljeća psihijatri i povjesničari medicine primijetili su da usporedo s globalizacijom dolazi i do širenja, odnosno unifikacije psihičkih bolesti. Ono što su različite kulture i povijesna razdoblja interpretirale kao zaseban fenomen, sada se "prepoznaje" kao bolest koja prije nije postojala.

Sve do 1873. anoreksija  nije službeno prepoznata. Te je godine Charles Laségue, poznat po svojem radu sa histeričnim pacijenticama imenovao novu bolest „histeričnom anoreksijom“ (godinu dana kasnije riječ histerična je bila ispuštena i zamijenjena u literaturi nazivom anoreksija nervoza). Tipična pacijentica, zapisao je, bila je mlada žena između 15 i 20 godina koja je nedavno pretrpjela emocionalnu traumu u i započela „odbijanje hrane koje može trajati unedogled.“ Zabilježio je da bi mogli proći mjeseci bez da zdravlje pacijentice pati. Štoviše, ona može imati višak energije. „Ne samo što ne moli oporavak, zadovoljna je svojim stanjem, zanemarujući prateće neugodnosti.“

Za drugog stručnjaka za povijest trenutak kada bolest biva službeno prepoznata i imenovana od medicinskih institucija ne bi bila ništa  osim zanimljive povijesne fusnote. Međutim, Edward Shorter je bio stručnjak za povijest psihosomatskih bolesti i znao je bolje od drugih da proglašenja slavnih liječnika mogu imati snažan, iako nesvjestan, učinak na ljude. Njegov istraživački opus pokazivao je da je povijest bila puna stalno izmijenjujućih psihosomatskih bolesti koja su velikim dijelom oblikovala očekivanja i uvjerenja njima suvremenog medicinskog društva. „Kako se ideje liječnika o tome što predstavlja „pravu“ bolest mijenjaju s vremena na vrijeme zbog teorije i prakse, tako se i simptomi koje pacijenti navode također mijenjaju.“ pisao je Shorter. „Ove medicinske promjene daju ime psihosomatskim bolestima njihovu dinamiku: možemo to mazvati medicinsko 'oblikovanje' simptoma.“

U Ogledima i raspravama, na rasporedu 17.3. u 23 00 poslušajte fragmente iz djela Ethana Wattersa "Ludi poput nas" u kojima se opširnije opisuje kako nekoć nepoznate i neprepoznate bolesti iznenada izbijaju u fokus interesa nekog društva, a zahvaljujući globalizaciji i medijskom umrežavanju cijeloga svijeta  šire se brže no ikad.

Priredio: Goran Mihelčić