Avangarda

"Jedino je pobuna, pobuna sama, stvoriteljica svjetlosti. I ta svjetlost može znati samo za tri puta: poeziju, ljubav, slobodu", Andre Breton

U umjetnosti, pojam avangarda obično se odnosi se na umjetničko razdoblje od otprilike 1910. do 1930. kada se - ponajprije u književnosti i likovnim umjetnostima - javljaju težnje za osporavanjem tradicionalne umjetnosti, društvenih vrijednosti i institucija. U to se vrijeme diljem zemalja zapadnoga kulturnog kruga pojavljuju umjetnički pokreti poput futurizma, ekspresionizma, kubizma, dadaizma, nadrealizma, suprematizma, konstruktivizma i drugih – izama. Neke su od tih umjetničkih grupacija naginjale posve suprotnim političkim idejama, od krajnje lijevih do krajnje desnih, neke su bile izrazito militantne, druge mirotvorne, no zajednički im je bio osjećaj prezira prema vrijednostima buržoaskog društva. Avangarda je željela raskinuti s prošlošću, kako bi otvorila mjesto za novog čovjeka; čovjeka budućnosti i njegovu umjetnost.

 Avangarda nije težila trajnosti, ni nepromjenjivosti. Umrla je mlada, ali je ostavila neizbrisive tragove. Neke ideje i vizije avangardnih umjetnika bile su dalekovidne, i današnji svijet u mnogome nalikuje onom koji su predviđali – neki s optimizmom i zanosom, drugi s tjeskobom i strahom.

Avangarda je za nas danas, ljude koji žive u toj budućnosti, osobito mlade, daleka prošlost. Prošlo je čitavo stoljeće od kada je Kazimir Maljevič na bijelome platnu naslikao svoj Crni kvadrat, a dadaisti sročili svoj manifest. Koliko su nam avangardisti danas uopće razumljivi i zanimljivi? Što naše doba dijeli s njihovim? Mogu li današnji mladi razumjeti ono što su radili, pisali i željeli avangardni umjetnici – mnogi tada otprilike njihovih godina? Ili ih baš briga za prošlost, pa i za avangardu? Neki avangardisti možda bi zapljeskali takvom stavu.

 Dr. Dubravka Bouša, dugogodišnja profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, sada u mirovini, nedavno je objavila knjigu Otključana avangarda za mlade. Knjiga je namijenjena svima koji su zainteresirani za ovu temu, no osobito je privlačnom čini popularan način na koji autorica pristupa avangardi imajući ponajprije u vidu mlade čitatelje. Dodatnu vrijednost knjizi daje dio posvećen avangardnim umjetnicama u kojima se ističe upravo njihov umjetnički doprinos različitim avangardnim pokretima: avangarda nije voljela žene, pa ipak, avangardne umjetnice su postojale i stvarale, pomicale granice, a neke od njih stvorile umjetničke opuse trajne vrijednosti.

Dr. Dubravka Bouša gošća je emisije Poveznice u ciklusu posvećenom avangardi, koji emitiramo u tri nastavka, 18.4., 25.4. i 2.5.2023. od 12:23 na Prvom programu Hrvatskoga radija. Urednica je Irena Plejić Premec