Krajem 19. stoljeća šumske su željeznice bile važan način transporta drvne građe. Takva je bila i Slavonsko-podravska željeznica, poznata kao Gutmannova željeznica, sagrađena potkraj 19. stoljeća za prijevoz drva iz slavonskih šuma do pilane na Dravi, uz koju tada niče i naselje - današnji grad Belišće.
Gutmannova je željeznica ime dobila po Salomonu Henriku Gutmannu, poslovnom čovjeku iz Mađarske koji krajem 19. stoljeća od valpovačkog vlastelina Gustava Hillepranda Prandaua kupuje pravo na desetogodišnje korištenje tamošnjih hrastovih šuma. Početak je to razvoja intenzivne eksploatacije slavonskih šuma i razvoja drvno-prerađivačke industrije ovoga kraja, u čemu je obitelj Gutmann odigrala ključnu ulogu.
Na desnoj obali Drave, na mjestu odabranom zbog toga što je do njega rijeka bila plovna i plovno povezana s Dunavom, ovi mađarski industrijalci i trgovci grade pilanu, a kako bi se trupci mogli do nje prevoziti, i željezničku prugu. Iako je izgrađena prvenstveno za transport drvne građe, željeznica se će kasnije dobiti status javne željeznice i prevoziti teret i putnike sve do kraja šezdesetih godina 20. stoljeća. Željeznički promet bio je vrlo važan za gospodarski razvoj ovoga kraja, osobito Belišća, grada koji je nikao uz Gutmannovu pilanu. Najprije je to bilo radničko naselje, da bi se, vrlo brzo, pretvorilo u urbani industrijski centar. Osim cijelog niza tvornica koje su se ovdje podizale, organizirala su se sportska i kulturna društva, odlazilo se na koncerte i posjećivalo čak dva kina!
O Gutmannovoj željeznici i industrijskoj baštini Belišća u emisiji Poveznice 20.6.2023. od 12:23 govori nam dr. Nada Milas Bosanas, ravnateljica Muzeja Belišće.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.