Korejski poluotok od Olimpijskih igara u Seulu do danas, I. dio

17. rujna 1988. šezdeset i šest godina star Sohn Kee-chung utrčao je s olimpijskom bakljom na Olimpijski stadion u Seulu. Pedeset i dvije godine prije on je na Olimpijskim igrama u Berlinu osvojio zlatnu medalju u maratonu. Ali, tada je morao trčati za Japan, koji je 1910. pripojio Koreju. 

Stotinu tisuća gledatelja na Olimpijskom stadionu u Seulu oduševljeno je pozdravilo Sohn Kee-chunga, on je bio simbol dobrih promjena kroz koje je prolazila Republika Koreja. Ona više nije bila japanska kolonija i nije bila vojna diktatura. Novim ustavom u veljači te 1988. stvorena je Šesta korejska republika, prva koja se uistinu mogla nazvati demokratskom. Ta je republika bila i ekonomska sila u usponu. Olimpijske igre u Seulu trebale su svijetu pokazati tu novu Koreju. I Međunarodni olimpijski odbor imao je razloga za zadovoljstvo. Po prvi puta od Olimpijskih igara u Montrealu 1976. nije bilo bojkota jedne od supersila. Olimpijske igre u Moskvi 1980. bojkotirale su Sjedinjene Američke Države, četiri godine kasnije Sovjetski Savez uzvratio je bojkotom Olimpijskih igara u Los Angelesu. 

Ali, ipak nisu sve zemlje došle na Olimpijske igre u Seulu. Na sjeveru Korejskog poluotoka nalazi se još jedna Koreja, Demokratska Narodna Republika, i ona je bojkotirala igre u Seulu. Godine 1950. Demokratska Narodna Republika napala je Republiku Koreju i taj rat, u koji su se uključile obje hladnoratovske supersile i tek stvorena Narodna republika Kina, potrajao je do srpnja 1953. kada je sklopljeno primirje i Korejski poluotok podijeljen duž 38. paralele. Demokratska Narodna Republika Koreja tražila je da se s njom podijeli domaćinstvo Olimpijskih igara. Međunarodni olimpijski komitet to je odbio i Sjeverna Koreja bojkotirala je igre. Blještavilo Olimpijskih igara nije moglo prikriti činjenicu da mirovni sporazum između dvije Koreje nije potpisan i da je granica na 38. paraleli među najopasnijim u Hladnom ratu. Hladnog rata više nema, ali 38. paralela je i danas među najopasnijim dijelovima svijeta. Zašto je to tako? Poslušajte 06. veljače 2025. na I. programu Hrvatskog radija u emisiji Povijest četvrtkom.