Kraj samostalnog hrvatskog kraljevstva, II. dio

Negdje oko 1015. na jug Italije došlo je oko 40 normanskih hodočasnika kako bi posjetili svetište arhanđela Mihaela na Monte Garganu. Nisu to bili uobičajeni hodočasnici. Bili su to najbolji ratnici Europe, potomci Vikinga koji su se nastanili u Normandiji.

Prema normanskom pravu samo je najstariji sin mogao naslijediti imanje svog oca, tako se ono nije komadalo. Kako su normanske obitelji imale puno muške djece, pred ostalima je bio izbor da odu ili u svećenike ili u vitezove. Normani su rijetko išli za svećenike i Normandija je bila puna mladih i najboljih ratnika Europe. Na jugu Italije sukobljavali su se plemići, Bizant, papinstvo, njemački kraljevi i carevi Svetog rimskog carstva. Takva je sredina bila idealna za te ratnike.

Prvo su Normani iznajmljivali svoje usluge, a onda su počeli ratovati za svoj račun i polako širiti svoju vlast po jugu Italije i na Siciliji. Među normanskim ratnicima koji su došli na jug Italije bio je i Petar. On je za sebe na jugu Italije izborio Trani, a njegov brat Valter dobio je Cividate. Na kraju su braća dobila tri važna posjeda-Lesinu, koju je držao Valter, a nakon njegov smrti njegov sin Petar, Andriu, koju su držali potomci Petra te Molfettu koju je ženidbom dobio mlađi Valterov sin Amiko II. S tim Amikom počinje izravni utjecaj Normana na hrvatsku povijest. 

Negdje oko 1075. Amiko se odlučio na pohod na istočnu obalu Jadrana. Posljedice tog napada ovako se opisuju u ispravi papinskog legata Gerarda: „U godini 1075. od utjelovljenja gospodina našeg Isusa Krista, mjeseca studenog, u ono vrijeme kada je grof Amiko zarobio kralja Hrvatske, ja sam Girard, poslanik svete rimske stolice i božjom milošću nadbiskup sipontinske stolice, pozvan od gospodina pape Grgura u te krajeve, sazvao sveti crkveni sabor u grad Split“. Gerard ne spominje kojeg je to hrvatskog kralja zarobio Amiko, ali pretpostavlja se da je to bio Petar Krešimir IV. 

To je pokrenulo niz događaja koji će dovesti do toga da jedan pretendent na prijestolje ode u samostan, a drugi položi prisegu izravno papi Grguru VII. Nakon smrti kralja koji je postao papin vazal pokrenut će se niz događaja koji će dovesti do kraja samostalnog hrvatskog kraljevstva. Kako se to dogodilo? 

Poslušajte 24. travnja 2025. U 13:10 na Prvom programu u emisiji Povijest četvrtkom.