Dvije godine rata u Ukrajini

Dvije su godine prošle od početka strašnog rata na tlu Europe u Ukrajini. Stanje u Ukrajini i potencijalna rješenja za mir u Dnevnom ritmu komentirao je bivši diplomat i veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević

24. veljače 2022. godine Rusija je napala Ukrajinu, od tada do danas traju bitke kojima se ne nazire kraj, kaže Kovačević.

- Možemo naslutiti u kojem smjeru bi se moglo tragati za rješenjima. Odluka samita NATO pakta se svodi na to da će Ukrajina biti primljena u NATO savez kad se završi rat, ali nije rečeno kakav ishod tog rata se očekuje i time je zapravo ogroman teret stavljen na predsjednika Zelenskog. Poručili su mu, ako želite u NATO odmah se dogovorite s Putinom, predajte mu okupirane teritorije i odmah ćete biti primljeni.

Potpora Zapada je posustala i ne ostvaruju se najavljene količine pomoći u ratnoj opremi jer je Zapad imao nerealna očekivanja, tvrdi Kovačević.

- Pomoć koju je dosad slao Ukrajini bila je dostatna za obranu. Ukrajinska ofenziva nije donijela očekivani rezultat. Sad je nastupilo veliko razočarenje. U Europi raste neraspoloženje zbog pomoći Ukrajini. S druge strane u Americi, političke elite vide sve manje razloga za intenzivni američki angažman.

To je tako jer je Amerika zapravo svoje strateške ciljeve ostvarila, ističe Kovačević. Broj članica NATO saveza povećan je za dvije. Onemogućeno je širenje ruskog utjecaja u istočnoj Europi, ali ono što im je najvažnije je to da je Europska unija u potpunosti sigurnosno i ekonomski i energetski ovisna o Americi. SAD pušta Europi financiranje ukrajinske obrane i što će biti još puno skuplje, financiranje ukrajinske obnove.

- Razumljivo je da nezadovoljstvo raste jer SAD prikuplja sve koristi, a EU snosi sve troškove tog rata. To nisu povoljni uvjeti za razvoj tog zajedništva i zato dolazi do "pukotina". Rusija to koristi i Ukrajina je u sve većoj mjeri "na cjedilu".

EU nije sposobna postići stratešku autonomiju za vlastitu sigurnost i obranu bez oslanjanja na SAD, što je bilo vidljivo i na Minhenskoj konferenciji koja je izgledala potpuno "hladnoratovski" gdje je Europa u paničnom strahu od Rusije tražila pomoć SAD-a, nastavlja Kovačević.  

Izbori u Americi mogli bi promijeniti tijek rata jer je Trump najavljivao da rat može okončati za 24 sata, međutim nitko ne zna kakva bi bila cijena. Najvjerojatnije bi cijena bila pripajanje okupiranih teritorija Rusiji, objašnjava Kovačević. Iz Trumpove perpektive Ukrajina je samo američki vazal. Oni dobivaju njihove novce i od Ukrajine očekuju određene rezultate. Ako to ne uspije, onda će s Rusijom pregovarati kao s nuklearnom silom i očekivati da Ukrajina pristane na sve opcije.

Problem je i činjenica da dio granata koje su isporučene Ukrajini nisu nikada stigle do bojišnice, nego su prodane tko zna kome. Potpora građana Zapada Ukrajini pada jer veliki dio njih ne vidi smisao tog rata. Prekid opskrbe Europske unije jeftinim ruskim plinom otvorio je vrata skupljem američkom plinu putem LNG terminala. S time da su SAD sada donijele jednostranu odluku o prekidu isporuka plina Europi i time dodatno destabilizirale stanje u europskim državama. Činjenica je isto tako da se nikad nije proveo Sporazum u Minsku 2015. godine koji su incirale Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Međutim, sve to ne opravdava Putinovu invaziju na jednu suverenu zemlju, ističe Kovačević, a njegovi uvjeti za prestanak sukoba su neostvarivi.

- Traži "denacifikaciju" Ukrajine što znači smjenu sadašnjeg režima, demilitarizaciju i bezuvjetnu kapitulaciju, te neutralnost što znači da niti eventualni ostatak slobodnog dijela Ukrajine ne bi mogao ući u NATO. Takve uvjete ne može prihvatiti ni Zapad s obzirom na dana obećanja. Niti Zapad ne može prihvatiti bezuvjetnu kapitulaciju Ukrajine, zaključuje Božo Kovačević.