Intervju s otpravnikom poslova u iranskom veleposlanstvu u Hrvatskoj Mohsenom Ataelahijem

Urednica redakcije vanjske politike Jelena Mikovčić razgovarala je s otpravnikom poslova u iranskom veleposlanstvu u Hrvatskoj Mohsenom Ataelahijem. Pročitajte što je iranski diplomat rekao o primirju Irana i Izraela, te hoće li Teheran pristati na zahtjev da prestane s obogaćivanjem uranija.

Prekid vatre između Izraela i Irana stupio je na snagu, 12 dana od početka rata. Gospodine Ataelahi, vjerujete li da je to kraj ovog sukoba, hoće li se primirje održati?

Da, čuo sam tu vijest isto kao što ste je i vi čuli. Donald trump je sinoć rekao da je između dvije strane dogovoren prekid vatre. Ali, Iran od početka samo odgovara na napade. Ako oni prestanu s napadima, mi nećemo odgovarati. Nadamo se će oni poštovati prekid vatre i prestati s napadima, pa ćemo vidjeti što nosi budućnost.

Rekli ste da Iran samo odgovara na napade. Je li onda jučerašnji odgovor SAD-u- napadi na američke baze u kataru– je li to kraj najavljenog odgovora na američke napade na iranska nuklearna postrojenja i kakva je poruka tog odgovora, je li to bila prijetnja ili poruka da Iran želi kraj sukoba?

Vidjeli ste američki napad na drugu državu i na nuklearna postrojenja koja se razvijaju za mirnodopske ciljeve . Tko onda može od nas tražiti smirivanje sukoba ? iranski napad na američku bazu u Kataru bio je odgovor na napadača i na agresiju.

Je li to jedini odgovor i kraj napada koji se od irana mogu očekivati, ne bude li daljnje agresije?

Da, to je sve, i to je kraj. Ali odgovorit ćemo na eventualne buduće napade kao što smo i prije. Tijekom proteklih 8 desetljeća, nakon drugog svjetskog rata, samo je dva puta odgovoreno Americi napadima na njihove vojne baze – i oba puta to je bio Iran. Jedini u svijetu. Prvi puta nakon ubojstva našeg vojnog zapovjednika Sulejmanija , napali smo vojne baze u Iraku, a sada smo napali vojnu bazu u Kataru. Imamo pravo na obranu, na odgovor, ali naš će odgovor uvijek biti proporcionalan i sličan njihvoim napadima.

Je li Iran sada spreman vratiti se za pregovarački stol i pod kojim uvjetima? Hoće li Teheran pristati na zahtjev da prestane s obogaćivanjem uranija?

Podsjećam vas da je nuklearni sporazum, odnosno - Zajednički sveobuhvatni program za akciju postignut je prije 11 godina, nakon više godina pregovora. Sadašnji američki predsjednik, koji se uvijek poziva na mir, povukao se iz tog sporazuma tijekom prvog mandata u ovalnom uredu, te nam je nametnuo današnje uvjete. Unatoč američkom nedostatku predanosti i povlačenju iz sporazuma, Islamska republika Iran uvijek je bila za pregovaračkim stolom, čak i u vrijeme predsjednika Bidena, a pokazala je volju za pregovaranjem i sada, tijekom drugog mandata predsjednika Trumpa. Svi smo vidjeli što se dogodilo- dok su pregovori bili u tijeku - novi i brutalni napadi izvedeni su na našu zemlju. Što mislite, jesu li pregovori bili samo varka ili trik? Kako iranski narod sada može vjerovati da Amerika ima dobre namjere i volju za rješenjem? Nema logike ni časnog opravdanja za pregovore pod bombardiranjem, kad ste pod napadima. Unatoč tome, uvijek smo službeno govorili da smo spremni na pregovore. Mi nemamo nuklearne ambicije, mi samo tražimo svoje pravo da koristimo nuklearnu energiju u mirnodopske , civilne svrhe. Zato je naša zemlja članica Međunarodne agencije za atomsku energiju i potpisnica sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. Kad je obogaćivanju uranija riječ - na to gledamo kao na naše pravo, s kojim ćemo nastaviti, pod nadzorom međunarodne agencije za atomsku energiju.

Kao što ste rekli, Iran razvija nuklearni program u civilne svrhe - Donald Trump nedavno je pitao zašto je to Iranu potrebno, uz svo bogatstvo energenata koje ima?

Donald Trump je to rekao – ali je li samo Iran taj koji ima naftne rezerve i ne bi se trebao usmjeriti i na nuklearnu energiju? To je besmislena primjedba, jer atomska je energija vitalna, vrlo važna. Ako nije tako, možemo zatvoriti Međunarodnu agenciju za atomsku energiju i druge takve agencije. Mi imamo legitimno pravo, kao i druge zemlje, da razvijamo i da se krećemo prema nuklearnoj energiji u civilne svrhe. To su dva različita pitanja, i ne mogu se povezati.

Koliku je štetu pretrpio iranski nuklearni program tijekom proteklih 12 dana, s obzirom na izraelske, te američke napade, i na tvrdnje američkog predsjednika da je potpuno uništen?

Možda vjerujete riječima Donalda Trumpa, ali mislim da mu danas više nitko ne vjeruje. Kad je o šteti riječ - u pravu ste, nanesena je šteta. Ali razmjeri te štete su nešto posve drugo. Nitko ne može uništiti znanje o nuklearnoj energiji u mirnodopske svrhe. Mi nastavljamo s tim radom, i već obnavljamo i popravljamo sve što je bilo pogođeno i uništeno. Bilo je takvih napada i prije, nije to ništa novo. Izgradili smo sve ponovno, i obnovili tako da je još bolje nego što je bilo.

U napadima je, na žalost bilo i drugih teških gubitaka- ubijeni su važni iranski znantvsenici, i visoki vojni dužnosnici, ali i mnogi civili …

Da, to je zločin, to su zločinački napadi i svijet bi trebao na to obratiti pozornost. Kao što znate, od 13. lipnja moja je zemlja žrtva iznenadnih i ničim izazvanih kombiniranih napada izraelskog režima i nakon toga Sjedinjenih država. Tijekom tih 12 dana izvedeni su mnogi napadi na civilna nuklearna postrojenja, infrastrukturu, tvornice, vojne ciljeve, sveučilišta, televizijsku kuću, zatvor, bolnice medicinske centre – ne samo u Teheranu, nego i u mnogim manjim i većim gradovima na sjeveru, istoku, u središtu, na jugu i zapadu. Gotov 3 tisuće Iranaca, uglavnom civila, među kojima i žene i djeca su ili ubijeni ili ozlijeđeni u napadima do sada.

Iako, pod utjecajem Amerike i Izraela, svjetski mainstream mediji prakticiraju strogu cenzuru kako bi prikrili dokaze o zločinima izraelskog režima, a Izrael lažno tvrdi da ne napada civile- ovih dana, s modernom tehnologijom i komunikacijama, uz postojanje neovisnih i slobodnih, te virtualnih medija – istina se ipak ne može sakriti. Brutalna i genocidna priroda Izraela svima postaje jasna. Tako da - kao što ste rekli, pretrpjeli smo veliku štetu. Imamo civilne žrtve, ranjene. Ali, ipak govorimo o velikoj zemlji, s 90 milijuna ljudi, bogate povijesti - i obrambene povijesti. Znajte da Iran najdugotrajnija civilizacija koja i dalje postoji na svijetu. U našoj prirodi braniti se i preživjeti. I živjet ćemo zauvijek.

Cijeli razgovor možete poslušati ovdje:

Do kraja tjedna očekujemo i ekskluzivni razgovor s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj kojeg ćemo također emitirati u Dnevnom ritmu.