Hrvatski radio

Prvi program

Intervju s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj Garyjem Korenom

30.06.2025.

17:46

Autor: Ana Bella Leikauff

Intervju Ana Bella Leikauff i Gary Koren

Intervju Ana Bella Leikauff i Gary Koren

Foto: Miruna Kastratović / HR1

Nakon razgovora s s otpravnikom poslova u iranskom veleposlanstvu u Hrvatskoj koji smo objavili prošli tjedan, novinarka vanjsko političke redakcije Hrvatskog radija Ana-Bella Leikauff razgovarala je i sa izraelskim veleposlanikom u Hrvaskoj. 

Zašto napad na Iran baš sad u ovom trenutku? Premijer Netanyahu još je 2012. u UN-u upozoravao na crvene linije, pokazivao grafikone i tvrdio da će Iran imati nuklearno oružje već za godinu dana.


Naša operacija Uzdižući lav okončana je uspješno. Izraelska vojska jutros je objavila konačnu procjenu ciljeva koji su tamo pogođeni, a priznajemo i činjenicu da su i neki od iranskih projektila pogodili urbana područja u Izraelu i ubili 28 ljudi, ranili stotine i uništili infrastrukturu. U operaciji, nuklearni program i onaj balističkih projektila nisu uništeni u potpunosti, ali su ozbiljno pogođeni. Pitate me zašto sad? Znate, obavještajni podaci su nezgodna stvar, prije svega jer nisu uvijek 100% pouzdani. Napravili ste procjene što vaš neprijatelj radi, napravili ste svoje procjene jesu li izjave, ponovljene izjave iranskog vodstva i visokih vojnih činova, te pozivi i masovne demonstracije u Teheranu koji pozivaju na uništenje Izraela, samo prazne riječi ili postoji potencijal da se doista nešto provede kako bi se uništio Izrael. Dakle, bili ste u pravu spomenuvši i izjavu premijera Netanyahua u UN-u. Savršeno dobro znamo, a i naši kolege na Zapadu savršeno dobro znaju da je iranski nuklearni program započeo prije gotovo četiri desetljeća. U početku je to bio svojevrsni mirnodopski energetski program. Prethodni reaktor u Bušeru, koji je napravljen u vrijeme šaha Reze Pahlavija, Rusi su pretvorili u reaktor sovjetskog tipa i on radi. Naravno, to nije bila naša briga, proizvodnja energije nuklearnim sredstvima. To je doista dio prikrivanja, možete reći, jer je obogaćen ne samo uran, već i znanje, tehničko znanje iranskih znanstvenika. Vraćam se na suštinu, na suštinu, prije svega, vašeg pitanja, a onda ćemo vidjeti na čemu će Iran inzistirati ili ne. U posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno posljednjih nekoliko tjedana tijekom pokušaja američke administracije, i vratit ću se na to, naravno, vrlo sam zahvalan Americi i predsjedniku Trumpu posebno, Iranu su dani prijedlozi koji su mogli spriječiti izraelski napad, zapravo, potrebu za izraelskim napadom. Ali Iran je odbio razmotriti te prijedloge. I temeljimo to na vrlo pouzdanim obavještajnim podacima, znajući da Iran posjeduje najmanje 400 do 450 kilograma visoko obogaćenog uranija, što je potpuno nepotrebno, recimo, za nuklearni reaktor u Bušeru, takozvani mirnodopski reaktor. Tamo vam je potrebno možda maksimalno 4%, a dosegli su 60%. Dakle, ovo je bio jedan element slagalice, koji je, usput rečeno, nekoliko dana prije našeg napada potvrdila IAEA, što je za vaše slušatelje skraćenica za Međunarodnu agenciju za atomsku energiju sa sjedištem u Beču, da Iran zbog toga ne poštuje ugovor o neširenju nuklearnog oružja. Drugi element bila je činjenica da postoje obavještajni podaci koji dokazuju da Iran radi na pretvaranju obogaćenog uranija u oružje, u osnovi, pretvarajući ga iz plinovite faze u metalnu fazu uranija, koji se može oblikovati u eksploziv, i staviti ga na projektil. Bili su tu i neki drugi elementi povezani s programom naoružanja koji definitivno proturječe kontinuiranim izjavama iranskog vodstva, ministra vanjskih poslova Irana ili bilo koga, da takve namjere ne postoje. I treći ključni element, koji sam po sebi predstavlja neposrednu egzistencijalnu prijetnju Izraelu, sam po sebi, to je sposobnost nošenja nuklearne bombe, ako hoćete, ili nuklearnog naboja, 1500 kilometara pomoću balističkih projektila dugog dometa. Dakle, svi ti elementi zajedno kažu da se radi na tome da se u osnovi napravi ovo oružje i balistički kapacitet za slanje projektila s nuklearnim nabojem.


Poklapaju li se izraelska obavještajna izvješća s onim američkima koja su procurila u javnost i koja tvrde da nije učinjena veća šteta?


Mislim da smo jučer objavili putem ureda našeg premijera i nakon objave predsjednika Trumpa da izraelska obavještajna zajednica, a uglavnom Izraelska agencija za atomsku energiju, imaju drugačije mišljenje, koje u osnovi kaže da postoji značajna šteta. Neću ulaziti u detalje, jer naravno da ih ne znam. Nisam bio u Fordowu, niti sam čuo od ljudi koji su možda bili u Fordowu. Ali direktor CIA-e dao je izjavu koja je u puno bližoj, ako ne i u potpunoj korelaciji s izraelskom procjenom. Čini mi se da su jučer pokušavali popraviti štetu. Mislim, pa, znate, tko sam ja da dajem procjenu američkim medijima, koji su jako htjeli dokazati da njihov predsjednik nije nužno u pravu ili što god, kakva god bila motivacija američkih novinara. Iskreno, to nije naša stvar. Vjerujem, također na temelju briljantne provedbe operativnih planova izraelskih zračnih snaga i Mossada, te specijalnih jedinica, kako je potvrdio naš načelnik stožera, da smo uspjeli nanijeti značajnu štetu svoj infrastrukturi i objektima. Međutim, bit ću oprezan, i mi smo oprezni, shvaćajući da motivacija i iracionalna mržnja prema Izraelu itekako postoji. To se naziva revolucionarnim režimom u smislu da je došlo do revolucije, došli su na vlast revolucijom. A najvažniji i najjači dio režima je Iranska revolucionarna garda. Dakle, postoji ta vrsta ideološke opsesije, i to je teokracija. Ne govorim čak ni o načinu na koji se odnose prema svom narodu. Deseci ljudi su već jučer pogubljeni pod lažnom sumnjom na suradnju s Izraelom. I vjerujemo, nažalost, da će se ta pogubljenja nastaviti. Drugo, mogu obnoviti neke od kapaciteta. Možda će to trajati mjesecima, možda godinama. Treće, kašnjenje će biti i zato što smo pogodili većinu znanstvenika koji su bili uglavnom uključeni u vojni program, a ne u mirnodopski program atomske energije. No Iran je ogromna zemlja, nešto poput 75 do gotovo 80 puta veća od Izraela. Dakle, imajući u vidu teritorij, vjerojatno su imali način da sakriju neke od centrifuga, možda čak i da sakriju dio visoko obogaćenog uranija, nikad ne možemo znati. Stoga ćemo ostati oprezni. I poštujemo primirje. Očito i oni to čine. Čak slave veliku pobjedu. To je stvarno smiješno. Mislim, slave u Iranu. Ali mi ćemo ostati oprezni.


Premijer Netanyahu isticao je da cilj nije promjena režima u Iranu, no ako do toga dođe, to bi bio zadovoljavajući rezultat.


Naravno, nitko sa sigurnošću ne zna hoće li se to dogoditi. Takvi povijesni događaji imaju svoju dinamiku. To uvelike ovisi, prije svega, o samom iranskom narodu. Režim je u tim desetljećima, počevši odmah od dolaska ajatolaha Homeinija na vlast, pokazao koliko je krvav i opresivan prema vlastitom narodu. Na samom početku, 80-ih, pogubili su tisuće ljudi koji su se usudili misliti drugačije. Dakle, ljudi se, naravno, jako boje. I ljudi su desetljećima živjeli pod različitim opresivnim režimima u svijetu. Naravno, Izrael će biti sretan jer to je zemlja s kojom nemamo nikakav teritorijalni izravni spor, a ipak je prijetnja. I stvarno, rasipa resurse koji se mogu koristiti za socijalnu skrb, za javno zdravstvo, za obrazovanje. Umjesto toga, deseci eura, milijarde eura otišli su u različite programe. I usput, Iranu čak ni ne treba nuklearni mirnodopski program jer imaju ogromne rezerve nafte i prirodnog plina.


Zašto Iranu ne bi bilo dopušteno imati nuklearno oružje ako ga imaju Izrael i SAD?


- Prije svega, tu agencija za atomsku energiju i postoji neka vrsta džentlmenskog sporazuma da se klub ne bi trebao širiti. I uglavnom, postoji velika razlika kada je to oružje u rukama demokratskih država, odgovornih država, ili kada je nažalost u rukama režima koji su već dokazali da ga neće oklijevati čak ni upotrijebiti. Dakle, ova vrsta logike je u određenom smislu samoporažavajuća. Mislim, u osnovi pruža opravdanje iranskom režimu. Možda sjedeći negdje u Europi ili što dalje, ne znam, na Aljasci ili u Vladivostoku, ljudi mogu pomisliti, oh, koga briga? To je tako daleko. Mislim, ljudi ubijaju jedni druge na Bliskom istoku, ne znamo ni zašto, ni zašto se mrze. Ali u trenutku kada Iran bude posjedovao nuklearno oružje, Turska će slijediti, Saudijci će slijediti, Egipat će slijediti, i to će postati vrlo loše vijesti.


Izraelski predsjednik Herzog rekao je nakon napada na Iran da je cilj promijeniti stvarnost na Bliskom istoku

    5. Pa, da, bilo da se radilo o pokušaju promjene cijele stvarnosti ili mogućoj posljedici, ponekad postoje trenuci koje učinite kako ne biste napravili propust. I mislim da se ova vijest sada pojavljuje u vijestima diljem svijeta. Govorim o prilici kada se ljudi osjećaju uvjereno zbog uspješnog izraelskog napada, naravno, s velikim utjecajem koji su naši američki prijatelji imali u tom uspješnom napadu na Fordo. Mislim da su ljudi u regiji, zemlje u regiji sada spremni ponovno razmotriti Abrahamove sporazume koje je predsjednik Trump pokrenuo u svom prvom mandatu, 2020-e. I doista, to je stvorilo zamah za više nade. A ako se pitate, a to gotovo sigurno znamo, jedan od strateških ciljeva iranskog režima bio je stvoriti stvarnost koja će zaustaviti te pokušaje, uništiti ih i poremetiti. A upravo to je bio napad na Izrael 7-oga listopada. Bez obzira je li postojala potpuna ili djelomična koordinacija, sigurno znamo da je Iran obučavao, financirao i naoružavao Hamas. Dakle, na temelju uspjeha izraelskog napada na Iran, sada postoji prilika da se regionalni akteri osjećaju puno sigurnije, shvaćajući da je i američka administracija vrlo predana ovom velikom planu stabilizacije situacije. Mislim, što možete učiniti? Ne možete jednostavno nametnuti mir ljudima koji nisu spremni za to. Ne možete samo priznati palestinsku državu i vidjeti je kao najveće postignuće vaše vanjske politike i nadati se da će to prisiliti dvije strane da sjednu zajedno. To se neće dogoditi. Hamas bi zapravo trebao osjetiti ne samo naš vojni pritisak, već i strašne posljedice za palestinski narod zbog onoga što je učinio. Sad kada je izgubio ovu stratešku podršku Irana, mislim da će ova vrsta diplomatskog pritiska s jedne strane na Iran u vezi s njegovim nuklearnim programom, a s druge strane na Hamas, uroditi plodom.


Cijeli intervju s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj Garyem Korenom poslušajte u nastavku. 

Intervju s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj Garyjem Korenom

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

12 h

Dirigentsko povećalo: Fascinantna simfonija Dore Pejačević

Naslovnica rukopisa Simfonije u fis-molu Dore Pejačević

prije

4 dana

Glas umjetne inteligencije

AI generator glasa - ilustracija

prije

4 dana

Crkva i teologija u svijetu koji se mijenja

s. Ana Thea Filipović

Vezani sadržaj

Emisija

Dnevni ritam

Dnevni ritam – informativno mozaična emisija 1. Programa Hrvatskoga radija u kojoj svaki radni dan od ponedjeljka do petka donosimo, analiziramo i obrađujemo najvažnije vijesti, događaje i pojave koje utječu na sve nas i naše živote. Svaki dan "Dnevni ritam" donosi "Temu dana", razgovore i analize s najrelevantnijim sugovornicima i akterima ključnih događaja, a za naše vjerne slušatelje tu je i "Glas javnosti"! Dnevni ritam – vaš ritam na Hrvatskom radiju od ponedjeljka do petka od 15:00 do 18:00 sati. U sklopu Dnevnog ritma slušateljima Hrvatskog radija donosimo sve najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile dan – od 15 sati slušajte "Dnevne novosti" , a od 17 sati "Aktualno u 17". Uhvatite i držite ritam uz Hrvatski radio!

Poslušajte u Slušaonici