Na Polnoćku u zagrebačku katedralu

Nakon više od 5 godina zagrebačka katedrala za Polnoćku otvara svoja vrata. Oštećena u potresima 2020. godine, sada je konstrukcijski ojačana da može pretrpjeti i snažnije potrese. Model obnove i najteži projektantski zadatak u području spomeničke baštine u svijetu koji su osmislili hrvatski stručnjaci dobio je prestižnu svjetsku nagradu i tako postao primjer obnove povijesnih građevina. U emisiji Susret u dijalogu urednice Blaženke Jančić o obnovi zagrebačke prvostolnice govorili su rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, rektor Zagrebačke katedrale mons. Zlatko Koren i autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Lazarević.

Koncept koji uključuje hrvatske stručnjake i način na koji bi trebalo pristupiti ovom zahtjevnom projektu obnove u potresu stradale katedrale predložili su tada zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću ondašnji dekan Građevinskog fakulteta, a danas rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prof. dr. sc. Damir Lazarević. 

Nakon analiza i natječaja za izbor projektanata, ta je ideja prihvaćena i krenulo se u izradu projektno-tehničke dokumentacije, prvo za hitne mjere sanacije kako bi se katedrala dovela u stanje kakvo je danas, a potom i za cjelovitu obnovu, govori rektor Lakušić ističući suradnju u konzorciju koji je zajedničkim snagama pristupio obnovi. Posebno naglašava stručno znanje ali i znanstveni pristup, puno složenih analiza kako bi se pristupilo ovakvoj građevini i kako bi se došlo do koncepta koji je izradio profesor Lazarević. Lakušić objašnjava da im je misao vodilja bila da naši stručnjaci znaju i mogu pristupiti jednoj takvoj zahtjevnoj obnovi.

Projekt proračuna obnove konstrukcije zagrebačke katedrale proglašen je najboljim na međunarodnom natjecanju za napredne proračune građevinskih konstrukcija u organizaciji američke tvrtke ITASCA. Autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Lazarević pojašnjava da je hrvatski tim prvi u svijetu napravio vrlo detaljan model cjelovite simulacije jedne tako složene građevine spomeničke baštine, dok su do sada rađeni samo parcijalni dijelovi građevina. Natjecanje je bilo otvoreno za sve stručnjake u svijetu i glasovanje je bilo svima njima dostupno. 

Profesor Lazarević smatrao je da treba kao stručnjak pomoći, a da bi sagledao nastalu štetu, bio je jedan od prvih koji se s planinarima nakon potresa popeo na oštećenu katedralu. Osobni izazov bila mu je želja da se tu građevinu sačuva za buduće naraštaje i danas vjeruje da će nas katedrala nadživjeti još stoljećima. Na katedrali su ojačani svodovi, sve što je predstavljalo bilo kakvu ugrozu je poskidano i demontirano, zvonici su skinuti, razgrađeni su svi ukrasni elementi, kao i problematični dijelovi fasade. Danas ne postoji nikakva ugroza i poduzete su sve mjere sigurnosti kako bi se u katedrali mogle održavati mise, ističe Lazarević. 

Što se obnove tiče i najčešćeg pitanja, onog; kad će katedrala biti kompletno obnovljena, rektor zagrebačke katedrale mons. Zlatko Koren podsjeća da je s katedralom kao i sa kućom na kojoj se uvijek ima što raditi. Stoga katedrala zahtjeva trajnu skrb i brigu. Ipak, naglašava da će suradnjom hrvatske sloge i pameti i obnova katedrale doći kraju, možda čak i prije nego što se nadamo. 

Katedrala će biti otvorena od Badnjaka ujutro svakoga dana od 8.00 do 19.00 sati. Misa Polnoćka u njoj će se slaviti u ponoć, a na Božić, svake nedjelje i svetkovine mise će biti u 10.00 sati. Relikvije blaženoga Alojzija Stepinca vraćaju se u katedralu 28. Prosinca 2025. 

Emisiju Susret u dijalogu o obnovi zagrebačke katedrale možete poslušati u našoj SLUŠAONICI.