Najednom Grenland između EU i Trumpa

Usred smo političke krize bez presedana. Odnosi između Europske Unije i Sjedinjenih Država na niskim su granama, a u središtu krize je Grenland. Klimatske promjene, nove pomorske rute, rijetki minerali i sigurnosna arhitektura NATO-a činili su najveći otok na svijetu prostorom na kojem su se i prije preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva. No Trumpova želja da ga prisvoji pretvorila je Grenland u kriznu točku koja može dovesti do raspada prekoatlantskog saveza i narušiti i gospodarsku i političku suradnju Europe i Sjedinjenih Država.

Napeto je u europskim metropolama, najviše u Danskoj i glavnom grenlandskom gradu. Gradonačelnica Nuuka Avaaraq Olsen atmosferu opisuje ovako:

- Naravno, mi nastavljamo sa svojim svakodnevnim životom i svaki dan živimo kao i prije. No sve što se događa proizvelo je neku vrst tjeskobe. Ljudi su zabrinuti i samo o tome pričaju iako su umorni od razgovora o tome. Jer, mi smo već rekli svoje mišljenje prošlog proljeća, kad smo održali najveći prosvjed u povijesti Grenlanda na kojem smo ujedinjeno i snažno odbacili Amerikance. I još uvijek jednako osjećamo. Zato mislimo da je to što smo ponovno uvučeni u tu priču izraz nepoštovanja i da je uvredljivo, jer već smo rekli što mislimo o tome. Nisam mogla ni zamisliti da ćemo se naći u ovoj situaciji. Mislim da naš svijet danas nije isti kao svijet prije nego što je Trumpov avion sletio u Nuuk. Od tada se prema nama ne postupa kao prema ljudima koji žive u vlastitoj zemlji već kao prema nekom artiklu koji se može kupiti. Nitko to nije mogao ni zamisliti , a postalo je normalno. Mi već godinama radimo na stjecanju neovisnosti od Kraljevine Danske, jer kao i svi i mi želimo biti suvereni u vlastitoj kući i stvarno želimo da ljudi to poštuju. Puno nam znači kada druge zemlje kažu da stoje uz nas i to nam daje osjećaj da nismo sami u svemu ovome. A to je jako važno za ljude koji su zabrinuti zbog toga što bi se moglo dogoditi.

Dok se u manjim zajednicama na Grenlandu i dalje živi u skladu s tradicionalnim obrascima, glavni grad Nuuk se ubrzano pretvara u moderni arktički grad. Digitalna infrastruktura, nova luka i međunarodni projekti simbol su te promjene. Grenland je danas laboratorij budućih geopolitika na kojem se testiraju klimatske, sigurnosne i resursne politike velikih sila.

Grenlanđani porijeklo vode od Inuita. Ima ih 57.000 i govore grenlandskim jezikom, koji pripada eskimo-aleutskoj porodici jezika. Mnogi od njih i Dansku smatraju kolonizatorom, kaže Sara Olsvig, predsjednica Inuitskog Arktičkog vijeća.

- Prije svega, vjerujemo da jednostavno ne postoji nešto poput boljeg kolonizatora. A tako to formulira američka administracija, tako gleda na ljude Grenlanda, na autohtone narode i male nacije. Mi odbacujemo pretpostavku da se mogu kupovati ljudi. To je problem koji se ne odnosi samo na Grenland, nego je mnogo širi. Radi se o tome kako jedna od najvećih sila na svijetu gleda na druge narode koji su manje moćni od njih. I to je zaista zabrinjavajuće. I vidjela sam tijekom proteklih tjedana i mjeseci brojne izraze podrške od kolega Inuita s druge strane granice, a također i od mnogih drugih autohtonih naroda. I mislim da svi dijelimo zabrinutost u smislu da svjedočimo ponavljanju kolonijalizma i imperijalizma koje poznajemo jer smo već kolonizirani i nitko od nas ne želi ponovno biti koloniziran. Mislim da kao arktički vođe, bilo da su to državni vođe, nacionalni vođe ili vođe autohtonog stanovništva poput mene, trenutno nosimo vrlo težak teret na svojim ramenima. Moramo pažljivo razmotriti i razmisliti što će se sljedeće dogoditi jer smo održali mir na Arktiku unatoč tome što su arktičke države tu gdje jesu. Čak i prije kraja Hladnog rata, države i autohtoni narodi pozivali su na suradnju na cirkumpolarni način, dakle sa svima za stolom. I uspostavili smo institucije i načine suradnje na temelju zajedničkog razumijevanja da želimo održati Arktik kao mirnu regiju u kojoj surađujemo na temelju diplomacije. A sve te stvari sada su u opasnosti.

Grenland je kroz povijest bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, unatoč gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Haagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.

Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima. Grenland Danskoj daje ključnu geostratešku polugu s kojom sudjeluje u Arktičkom vijeću, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama. Godišnja subvencija Grenlandu, od oko 500 milijuna eura je za Kopenhagen svojevrsna cijena geopolitičke relevantnosti. Godine 2009. otoku je dodijeljena široka samoupravna autonomija, uključujući pravo proglašenja neovisnosti od Danske putem referenduma.

Za Europsku uniju Grenland je strateški oslonac energetske i industrijske sigurnosti. Posebno se ističe potencijal rijetkih metala potrebnih za zelenu tranziciju jer Grenland je jedna od rijetkih realnih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina. Godine 2021. Europsko vijeće potvrdilo je da Grenland nije dio državnog područja EU-a i ne pripada jedinstvenom tržištu te ga, za razliku od nekih najudaljenijih regija EU-a, ne obvezuje pravna stečevina EU-a, ali ima pravo na financijsku omotnicu kojom se ojačava strateško partnerstvo. Ankete pokazuju da većina od 57.000 stanovnika Grenlanda podržava neovisnost ali grenlandsko gospodarstvo ovisi o ribarstvu, koje čini preko 95% izvoza, i godišnjim subvencijama iz Danske, koje pokrivaju otprilike polovicu javnog proračuna.

Grenland se pridružio tadašnjoj Europskoj zajednici 1973. s Danskom, ali nakon što je stekao autonomiju 1979. uvođenjem samouprave unutar Kraljevine Danske, Grenland je glasao za izlazak 1982. i napustio je Zajednicu 1985., te postao pridruženi teritorij. Glavni razlozi za izlazak bili su neslaganja oko Zajedničke ribarstvene politike i ponovno stjecanje kontrole nad grenlandskim ribljim resursima. Grenland sada ima određenu integraciju s unutarnjim tržištem EU putem sporazuma o pridruživanju, a državljani Grenlanda imaju državljanstvo EU.

Za stanovnike Grenlanda geostrateška važnost otoka istodobno je prilika i izazov. Danska pruža socijalnu sigurnost, ali rastuća međunarodna pažnja otvara pitanje dugoročne političke samostalnosti. Grenlanđani sve više shvaćaju da nisu samo mala zajednica na rubu svijeta, nego akteri u globalnoj igri i najvažnije je pitanje tko će upravljati njime. Zastupnica Grenlanda u danskom parlamentu Aki-Matilda Høegh-Dam je rekla kako su svjesni d anisu odgovorni samo za svoju zemlju.

- Vrlo smo svjesni da nismo odgovorni samo za vlastitu zemlju, naše stanovništvo i dobrobit grenlandskog naroda, već smo također vrlo svjesni da bi grenlandski slučaj i razgovori sa Sjedinjenim Državama mogli utjecati na to kako bi ostatak svijeta i međunarodni poredak temeljen na pravilima zapravo mogao ponašati u budućnosti. Jako nam je važno da grenlandska vlada ima pravo glasa u svakoj radnoj skupini u kojoj će se o tome razgovarati kako bi se osiguralo da se misli i na grenlandske stanovnike i njihovu dobrobit. Ne znamo hoće li nam biti predložen sporazum o slobodnom pridruživanju ili nešto slično. Znamo da nećemo prodati svoju zemlju, ali otvoreni smo za rasprave.

 Zastupnik u grenlandskom parlamentu Juno Bertelsen kaže:

- Grenland pripada grenlandskom narodu. To je nešto oko čega su se sve grenlandske stranke složile, i to je naša poruka svijetu. Stoga pozivamo da se nastavi diplomatski dijalog. Samo želimo osigurati da i Sjedinjene Države i Danska i Europa shvate da je krajnji cilj da Arktik bude regija niske napetosti, iako, znate, sigurnosna situacija, kakva je upravo sada, gdje vidimo sve više i više aktivnosti u posljednjih nekoliko desetljeća od Rusije i Kine, zahtijeva da nastavimo razgovarati o tome kako optimizirati način na koji održavamo sigurnost i stabilnost na Arktiku. I vrlo je važno da grenlandski narod, u tom kontekstu, ima izravnu komunikaciju sa Sjedinjenim Državama, što je ključno za sigurnost i stabilnost Arktika u Zapadnom savezu. Potpuno odbacujemo ideju da moramo birati ikog drugog osim sebe. To je vrlo važna poruka koju želim podijeliti jer bi grenlandski narod uvijek trebao biti u samom središtu ovog razgovora. Ovdje se ne radi o Danskoj ili Europi ili Sjedinjenim Državama, već o grenlandskom narodu. Mi smo narod prema međunarodnom pravu i u ovom trenutku vidimo mnogo napetosti oko nas i moramo se time pozabaviti. Ali upravo ono što mora biti u fokusu i u središtu pozornosti je grenlandski narod i njegovo pravo na samoodređenje.

Iz američke perspektive, Grenland je nezamjenjiva strateška točka u obrani sjevernog Atlantika i kontinentalnih Sjedinjenih Država. Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Europe čini ga prirodnim mostom, ali i tampon-zonom u slučaju sukoba s Rusijom. Grenland je središnja točka prostora između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koji je presudan za kontrolu pomorskog i zračnog prometa.

Američka vojska već održava stalnu prisutnost u zračnoj bazi Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda. Godine 1941., na vrhuncu Drugog svjetskog rata, okupirana Danska ovlastila je Sjedinjene Države da grade i upravljaju vojnim bazama na Grenlandu, tadašnjoj danskoj koloniji na Arktiku. Do kraja rata, SAD su imale 15 vojnih baza na Grenlandu. Danas je ostala samo jedna, zračna baza Pituffik na sjeverozapadnoj obali, koju je američki potpredsjednik J. D. Vance posjetio u ožujku. Od 1951. godine, danski sporazum sa Sjedinjenim Državama - revidiran 2004. - daje američkoj vojsci praktički carte blanche da radi što želi na grenlandskom teritoriju, sve dok unaprijed obavijesti Dansku i Grenland.

Položaj Grenlanda je vrlo strateški važan, leži na najkraćoj ruti za projektile između Rusije i Sjedinjenih Država. Stoga je ključni dio američkog proturaketnog štita.

Za grenlandsko društvo, eventualno američko preuzimanje nosi i prilike i rizike. S jedne strane, donio bi golema ulaganja u infrastrukturu, radna mjesta i sigurnost, potencijalno ubrzavajući put prema ekonomskoj samoodrživosti. S druge strane, postavlja se pitanje tko bi dugoročno donosio ključne odluke. Prema anketama oko 6% Grenlanđana želi američko preuzimanje. Među njima je i zastupnik u grenlandskom parlamentu Pele Broberg.

- Pa, mislim da na to gledamo malo drugačije nego većina drugih zemalja. Morate imati na umu da ovo za nas nije novo. Ovo je počelo još 2019. godine kada je Trump prvi put htio kupiti Grenland ali je odmah shvatio da to ne može. Sad u drugom mandatu ide drugačijim putem. Ljudi zaboravljaju da smo 2020. potpisali sporazum sa SAD-om u kojem se kaže da smo od vitalnog značenja za obranu američkog kontinenta. Dakle, u osnovi, Trump ne govori ništa što već nismo potpisali sa SAD-om. Ovo što se sada događa je širenje straha i paniku oko toga što će učiniti, a ako pogledate što njegovi ljudi govore vidjet ćete da se radi o osnaživanju grenlandskog naroda i ponudi za slobodno udruživanje, što znači neovisnost Grenlanda od Danske. To ne znači da bismo trebali pripadati SAD-u, ali ovo što kažem je različito od onoga na što se fiksiraju mediji. Dakle moramo smanjiti napetosti. Svi govore o aneksiji SAD-a kao o prijetnji, potpuno ignorirajući da nas je i Danska anektirala. I zato pokušavamo dobiti neovisnost. Dakle, ne vidim kako svjetska zajednica pokušava održati svijet utemeljen na međunarodnim pravilima, a istovremeno zanemaruje da je Danska anektirala Grenland. Mislim da o Sjedinjenih Država ne trebamo napraviti neprijatelja, jer to nije u korist ni NATO-a, ni Europske unije, ni SAD-a. Dakle, umjesto da se Grenland koristi kao vreća za udaranje između SAD-a i svih koji ne vole Trumpa, mislim da bi se svi trebali povući i reći: neka Grenlanđani sami razgovaraju sa SAD-om i neka sami odluče što žele, umjesto što nas stalno pitaju : zašto se ne bojite SAD-a?