Priuštivi najam

Do kraja tjedna, do 15. veljače otvoren je Javni poziv za vlasnike nekretnina koje su prazne protekle dvije godine, a žele sudjelovati u Programu priuštivog najma. Program se odnosi na aktiviranje postojećih praznih stambenih jedinica i njihovo stavljanje u dugoročni najam, sve kako bi se pomoglo građanima koji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje. Jedna je to od mjera Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. 

Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je 600 tisuća praznih nekretnina, a ovim se Programom želi aktivirati bar dio njih. Država, odnosno APN bi preuzela upravljanje privatnim stanovima za dugoročan najam i to na način da bi vlasnici nekretnina dobili naknadu koja će se isplaćivati u dvije rate, a građani koji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje imali bi priliku za priuštivi, odnosno povoljniji najam. Razliku između priuštivog najma i tržišne cijene snosila bi država.

Ciljane skupine Programa su obitelji koje nemaju rješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu nekretninu, oni s minimalnim do prosječnih prihoda, mlade obitelji i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih.

Državni tajnik Željko Uhlir u emisiji Dnevni ritam objasnio je kako nekretnina treba biti funkcionalna.

- U našim uputama i u programu kojeg je Vlada donijela piše da će biti preporučljivo da je nekretnina prazna sa osnovnim elementima za boravak. Znači može imati kuhinju, može imati neke osnovne elemente da čovjek može boraviti u njoj. A zbog čega? Dakle, nije uvjet da nema drugog namještaja, nego naprosto za druge pokretnine ne možemo preuzeti odgovornost. Ako se zadržavaju u stanu neki ormari, sjedalice, stolici, fotelje, mi ne možemo za njih garantirati da će nakon 4-5 godina biti u tom istom stanju. Mi ćemo ugovorom obvezati najmoprimca da za sve što koristi mora i paziti na to da mora održavati. ali APN neće moći za pokretnine, osim onih u kupaonici i kuhinji, preuzeti odgovornost, naglasio je Uhlir.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sutra će predstaviti novi Zakon o priuštivom stanovanju koji je upućen u Vladinu proceduru donošenja. Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju više područja: povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika. Evo što to znači u praksi:

- Taj zakon mijenja dosadašnji zakon o društveno poticajnoj stanogradnji kako se kod nas nazivao Zakon o POS-u. Jer je taj zakon postao naprosto neprovediv, ne možemo ga više provoditi na ovakav način iz nekoliko razloga, između ostalog, glavni razlog je i financiranje cijelog sustava gradnje zgrada. Dakle, u tom dijelu su veliki zahvati napravljeni, promijenjen je način financiranja priuštivog stanovanja. Spremni smo za prihvatiti sredstva iz Europske unije, koja će biti na raspolaganju, po prvi puta. Kroz taj zakon smo otvorili vrata da budemo spremni prihvati ta sredstva. A ono što nam donosi novoga - to je priuštiva najamnina. Donosi nam to da će svaka buduća zgrada u sustavu priuštivog stanovanja koju će graditi APN ili javne ustanovi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, morati imati 50% stanova za prodaju, a 50% stanova za priuštivi najam. To do sada nije bilo. Uglavnom su se stanovi kroz POS prodavali. Sada svaka zgrada će morati imati barem 50% za priuštivi najam. To je jedna velika razlika. Druge razlike koje idu da smo prilagodili programe koje iz tog zakona izlaze da pomažemo i potičemo ljudima koji žele sami graditi svoje obiteljske kuće, da im to bude jednostavnije, lakše i povoljnije. Zatim otvaramo jedno potpuno novo pravno područje koje kod nas dosada još uvijek nije postojalo, a to su neprofitne stambene zadruge koje u starijim članicama Europe postoje već preko 100 godina. Poznate su u Austriji, u Beču, da preko 200 tisuća stanova se nalazi u neprofitnim stambenim zadrugama. Mi ih tek sad pravno uređujemo s ovim zakonom. I opet i tu otvaramo vrata za jedan potpuno novi, treći segment gradnje. Imamo segment gradnje za tržište, imamo segment gradnje javnih stanova i treći segment je koji nismo do sada poznavali - neprofitno stambeno zadrugarstvo, gdje se građani mogu udružiti sami, naprosto organizirati gradnju pod posebnim povoljnim uvjetima. I naravno, tu su različiti oblici najmova, različiti oblici prodaje stanova, pomoć jedinicama lokalne samouprave da mogu sniziti cijenu, odriče se od komunalnog doprinosa, kazao je Uhlir.