Pod povećalom Inventure

Ministar Piletić 38-mi je bivši u Plenkovićevim vladama. Resor preuzima kardiolog Ružić - ima li snage za reanimaciju sustava? Nagađanja i tračevi o možebitnom ukazanju Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima uzbudili duhove. Očaj i frustracija oporbe ili strah vladajućih, pitanje je sad. Tjedne novosti iz vlade - lakše do priuštivih stanova, ostaju nedjeljna ograničenja za obiteljske trgovine, ukida se noćna kupovina alkohola. Djeca i mladi u bespućima digitalne zbiljnosti. Kako ih izvući iz ralja interneta, društvenih mreža i zaglupljivanja?

Godina nije dobro počela za ministra Marina Piletića, jer ga je, nakon Ustavnog suda zbog osobnih asistenata, otpilio i Upravni sud zbog blamaže s inkluzivnim dodatkom. Međutim to ne bi bilo dovoljno da Piletić postane Otpiletić sve dok tako nije odlučio Andrej Plenković, pa je Marin Piletić, postao već 38-mi bivši ministar u deset godina Plenkovićevih vlada. I dok Piletić i Plenković tvrde razlog smjene nisu šamariUstavnog i Upravnog suda, već jednostavno – zamor materijala – oporba se pita – hoće li nakon profesora Piletića kardiolog Alen Ružić biti uspješniji u vođenju složenog resora rada i socijalne skrbi? S obzirom specijalnost – komparativna bi mu prednost trebalo biti znanje reanimacije sustava u kojem bolesti i promašaje skupo plaćaju oni najranjiviji. Piletić se pak s iscrpljujućeg ministarskog posla vraća u manje zahtjevnu fotelju saborskog zastupnika. Nakon četiri godine na čelu zahtjevnog resora vrijeme je malo stati na loptu – poručio je Marin Piletić nakon svoje zadnje sjednice vlade i povratka u saborske klupe. U tom je resoru izdržao četiri godine, što je rekord u tom resoru, a i dobra minutaža igre u Plenkovićevim vladama, već glasovitima po brzim izmjenama u momčadi. I ministar u odlasku i premijer ponavljaju da je umor jedini razlog i da je odluka o odlasku posve slučajno koincidirala sa za vladu nezgodnom presudom Upravnog suda…

Razigrana i dobrano zaigrana politička scena – ne miruje! Iako nas od redovnih parlamentarnih izbora dijeli više od 2 godine – zbijanje redova i izborne kalkulacije sve se više zahuktavaju. Uvijek dinamičnu političku arenu u tjednu na izmaku prodrmalo je jedno nagađanje koje se, navodno slilo iz više izvora iz samog vrha SDP-a, ali i onih i iz HDZ-a – prema kojemu bi 2028. parlamentarnu izbornu utrku mogao trčati ni manje ni više nego - on - aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović. Nakon epizode u kojoj je s radnog mjesta Predsjednika Republike usred kampanje za prošle parlamentarne izbore sedlao konje za izbornu pobjedu SDP-a, da bi se na koncu nakon upozorenja Ustavnog suda iz utrke za Banske dvore povukao, sada se pojavila spekulacija o mogućem novom „lukavom planu“ zbog kojega bi Milanović morao žrtvovati godinu i pol predsjedničke funkcije, kako ponovno ne bi bilo ustavnih i inih dvojbi glede i unatoč ulaska u parlamentarnu utrku. Što će i kako na koncu biti – vrijeme će pokazati, a sada se jedino nagađa da bi Milanović sa svojom listom mogao osvojiti između 10 i 13 posto glasova. A, kada se ti glasove pribroje onima na koje računaju SDP i Možemo! – ispada da bi Milanović mogao maknuti HDZ i Andreja Plenkovića s političkog trona. Očaj i frustracija oporbe ili strah vladajućih, pitanje je sad.

Što nam od novosti ovog tjedna najavljuje vlada? Za mlade je dobra vijest program priuštivog stanovanja, za vlasnike obiteljskih trgovina loša je vijest da ostaju na 16 radnih nedjelja, a za turističke destinacije dobra je vijest da će moći uvesti noćnu prohibiciju u trgovinama, pa će se turisti alkoholizirati samo u lokalima, a ne na gradskim ulicama i trgovima. Kućica u cvijeću ili barem stančić – za mlade je sve nedostižniji san. Ne samo da su cijene kvadrata kao da su od zlata, već su vrtoglave i najamnine. Odlučna pomoći mladima da se skuće, država do 2030. planira uložiti 2 milijarde eura u izgradnju i obnovu 20 tisuća 200 stanova i obiteljskih kuća. Za razliku od dosadašnjih programa, poput poticane starogradnje, u zgradama će 50 posto stanova morati ostati za najam, a ne za prodaju. Pravo na priuštivo stanovanje ovisit će o godinama i prihodima, a stan se neće moći prodati idućih 35 godina. Do sutra traje natječaj kojim država želi biti posrednik vlasnika i podstanara u priuštivom najmu…

Živjeti u digitalnom okruženju nije lako ni jednostavno, a posebno je teško i izazovno djeci u ovo digitalno doba. Sa svih strana okruženi su mobitelima, računalima, tabletima uz koje lutaju po bespućima digitalnih, mrežnih i platformskih zbiljnosti. A, te i takove zbiljnosti pravi su El Dorado za brojne opasnosti koje, posebno prijete mladima. U tjednu na izmaku obilježen je Dan sigurnijeg interneta s ciljem stvaranja sigurnijeg i kvalitetnijeg digitalnog okruženja za sve. Kakve sve opasnosti prijete djeci na društvenim mrežama i treba li zabraniti društvene mreže djeci i tinejdžerima, kako se umjetnom inteligencijom odgovorno koristiti te kako prepoznati lažni sadržaj – samo su neka od pitanja na koja se pokušava pronaći odgovor. Nakon Australije, sve više europskih zemalja razmišlja o ograničavanju pristupa društvenim mrežama mlađima od 15 ili 16 godina. Djeca su sve više žrtve online nasilja i svakako treba ograničiti vrijeme na internetu, ali i medijski opismenjavati i djecu i roditelje. Od deepfake videa do različitih chatbot asistenata i aplikacija – opasnosti na internetu nikad nisu bile prikrivenije.

Opširnije poslušajte u Inventuri, 14. veljače u 9:05, te u Slušaonici Prvog programa.