Pod povećalom Inventure

Novi sukob predsjednika i premijera ovoga puta zbog obuke ukrajinskih vojnika u Njemačkoj. Umirovljenici izašli na trgove suprotno uvjeravanjima i darovnicama premijera poručili da nikada nisu živjeli lošije. Traže povećanje mirovina na 60 posto prosječne plaće sada i odmah. Ima se, troši se. Vlada prekrojila proračun - kupcima stigao skuplji plin, a ubrzo će i struja. Odmetnici iz Domovinskog pokreta osnovali novu stranku, DOMiNO. Vladu i većinu neće rušiti. Tvrde da nisu krajnja desnica i da im je političko ishodište – dom.

Nema mira između Pantovčaka i Banskih dvora. Ako nije vojni rok onda je slanje časnika na obuku ukrajinskih vojnika. Naime prvo je u tjednu na izmaku predsjednik zatražio sazivanje Vijeća za obranu, jer je iz medija saznao da se odustaje od uvođenja obveznog vojnog roka. Nakon što su to demantirali i ministar obrane i premijer, otvorena je nova fronta. Predsjednik, koji u posljednje vrijeme nastupa samo u kontroliranim uvjetima, odbio je dati prethodnu suglasnost na sudjelovanje Hrvatske vojske u misiji potpore Ukrajini objašnjavajući u video poruci da to može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese. 

S druge strane Plenković i Anušić predsjednika su optuživali za narušavanje međunarodnog ugleda zemlje i za obmanu javnosti jer riječ je o odluci temeljem koje bi 5 časnika u Njemačkoj obučavalo ukrajinske vojnike. Budući da je predsjednik uskratio suglasnost, odluku o slanju časnika u njemački Wiesbaden može donijeti jedino sabor dvotrećinskom većinom. Ipak sve se čini da bi rezultat ovoga glasovanja mogao biti isti kao i prije dvije godine kada je sabor odbio odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj – zato je ovaj puta premijer posebno apelirao na SDP i Možemo da ne guraju glavu u pijesak poput nojeva u službi Milanovićeve kampanje.

Ma koliko premijer ponavljao da se u Hrvatskoj živi sve bolje, dio umirovljenika, posebice onih s mirovinom ispod 600 eura, u to nije uvjerio. Pa su na svoj dan 1. listopada s trgova u Zagrebu i Rijeci jasno i glasno poručili da žele dostojanstvene mirovine od kojih će moći živjeti bez kopanja po kontejnerima. Konkretno umjesto da prosječna mirovina bude 47 posto prosječne plaće traže da bude barem 60. No dok su jedni, okupljeni oko Bloka umirovljenici zajedno, prosvjedovali – najveće umirovljeničke udruge - Matica i Sindikat - s vladom su potpisale novi sporazum o osnutku Nacionalnog vijeća za umirovljenike. Ono što BUZ pokušava na trgovima oni će pokušati ostvariti za stolom. 

I dok je premijer ponavljao kako su mirovine, od kada je on na vlasti, rasle 73 posto, te obećao uvođenje 13. mirovine i promjenu omjera za njihovo usklađivanje, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno ponavljao je da zbog inflacije umirovljenici nikada nisu živjeli lošije, te najavio da je spreman na organizaciju novih prosvjeda do ispunjenja zahtjeva od kojih je glavni promjena formule za izračun svih mirovina. U svemu tome nije se mogla izbjeći ni politika, tako se žustra rasprava povela oko toga je li iza prosvjeda agitacija za predsjednika Zorana Milanovića, kojem je BUZ već dao podršku za novi mandat ili stvarna briga za umirovljenike.

Vlada je predstavila rebalans proračuna, kojim se prihodi za ovu godinu povećavaju za gotovo 2 milijarde eura, a rastu i rashodi za gotovo milijardu eura. Kad se sve zbroji i oduzme državna kasica prasica trebala bi biti u minusu od oko 2,6%. Više novca u proračun se slilo od poreza i doprinosa, dok je država više od planiranog potrošila za subvencioniranje troškova energije, povećanje plaća u javnom i državnom sektoru, te zbog dodatnih izdataka za obnovu od potresa, pa se ovim prekrajanjem državnih financija peglaju rupe i rupice. 

Jesenski rebalans Banski dvori skrojili su na osnovi očekivanog rasta BDP-a za cijelu godinu od 3,6 posto te inflacije od 3 posto, a zanimljivo je da se predviđa rast plaća u ovoj godini od skoro 15 posto. Uz sve to Vlada je odlučila znatno smanjiti i planirani iznos zaduženja za ovu godinu, što bi se blagodatno trebalo odraziti i na stanje državnih financija. Uz rebalans proračuna, Vlada je predstavila i izmjene Zakona o strancima s kojim dolaze brojne novosti koje bi trebale regulirati ovo važno i osjetljivo pitanje.

U tjednu na izmaku na snagu je stupio novi vladin paket mjera pomoći s kojim je došlo poskupljenje plina, čija će cijena u idućih pola godine skočiti za 10 posto, dok će struja poskupjeti u dvije faze. Prvo će u studenom skočiti za 6,5 i potom u siječnju za još 3,5 posto. Ova poskupljenja koja nam dolaze najviše će, na ionako oskudnim kućnim budžetima osjetiti najsiromašniji dio stanovništva, posebice ako se poskupljenje energenta prelije i na druge cijene. Što se uvijek i bez iznimke događa, tako da ćemo od lančanog dizanja cijena teško pobjeći. I, dok se proučava vladin paket mjera težak 250 milijuna eura, pravi plinski rat između zagrebačke gradske plinare i novog igrača Međimurje plina, snažno trese metropolu dok se prebrojava koliko je potrošača ostalo vjerno gradskom opskrbljivaču, a koliko će ih biti pod okriljem tržišnog izazivača koji je preuzeo ulogu javne opskrbe plinom uz zajamčenu cijenu bez obzira na kretanja na tržištima energenata.

Veliki skandal potresa romsku zajednicu – saborski zastupnik Veljko Kajtazi izbačen je iz Saveza Roma Kali Sara nakon što je prijavljen za fizičko nasilje nad predsjednicom te udruge Suzanom Krčmar. On optužbe odbacuje, a u rasvjetljavanje su se uključili DORH i policija. Riječ je o slučaju koji se dogodio prije više od 2 mjeseca, a Krčmar je prvo sve negirala, pa čak i suradnicima koji su navodno svjedočili napadu zabranila da o tome govore da bi na kraju ipak Kajtazija prijavila policiji. Unatoč ozbiljnim optužbama zastupniku romske manjine i koalicijskom partneru HDZ za sada nije okrenuo leđa. 

Na političkom nebu male zemlje velikih političkih očekivanja zasjala je nova stranka - Dom i nacionalno okupljanje, čija je skraćenica DOMiNO, a zbog čega je ova stranka desne političke orijentacije i prije formalnog osnivanja bila nepresušni izvor podsmjehivanja i izrugivanja, jer skraćenicu dijelu s jednom udrugom za promicanje i zaštitu prava seksualnih manjina. Kako bilo, DOMiNO je većinom sazdan od bivših članova Domovinskog pokreta okupljenih oko Marija Radića, koji je, kao jedini kandidat, izabran za predsjednika. 

Tek osnovani DOMiNO parlamentarna je stranka s dva saborska zastupnika, a k tomu još i uživa status europarlamnetarne stranke, jer se Stjepo Bartulica nakon raskola u Domovinskom pokretu pridružio Radiću i odmetnicima. Velikih političkih planova i još većih političkih očekivanja DOMiNO se priprema za nadolazeće predsjedničke i lokalne izbore, dok podršku aktualnoj Vladi za sad ne dovode u pitanje, onako usputno dobacujući da će podržavati parlamentarnu većinu sve dok se poštuje nikad objavljeni sporazum sklopljen dok su Domovinskim pokretom carevali sloga i jedinstvo.

Inventuru slušajte u subotu 5.10.2024. od 9:05.