Deset godina razdjelnika na radijatorima

Ističe rok trajanja razdjelnika, a za građane koji su ih ugradili to znači novi trošak. Nakon 10 godina trebala bi se zamijeniti baterija, no kako je to u većini slučajeva nemoguće, mora se zamijeniti cijeli uređaj. Cijena razdjelnika kreće se između 20 i 25 eura. 

Regulirani su zakonom o tržištu toplinske energije, a u njemu piše da svima koji ih nemaju prijeti kazna od 1300 do 6600 eura. Mogu li građani koji na radijatorima imaju razdjelnike uskoro očekivati dodatne troškove i jesu li jeftiniji računi ako plaćate potrošnju po kvadratnom metru ili preko razdjelnika pitali smo Ljiljanu Mrkonjić iz Udruge za zaštitu potrošača "Razdjelnici topline" i predstojnika Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku Fakulteta Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu profesora Igora Balena.

Nakon 10 godina od zamjene razdjelnika korist će imati oni koji su je imali i do sada, oni koji prodaju i ugrađuju ove uređaje, kaže Ljiljana Mrkonjić.

- Originalni trošak nije bio samo 2500 kuna za prosječno pet razdjelnika po radijatoru, to je samo trošak za razdjelnike. Tu su i ugrađeni ventili, a još veći trošak bio je za prilagodbu toplinskih stanica. Primjerice za moju zgradu koja ima 156 stanova ukupni trošak bio je oko 250 tisuća kuna, a to je bio samo inicijalni trošak ugradnje. Nakon 10 godina očitavanja toliko je još iznosio i trošak očitavanja.

Na temu razdjelnika izrađene su dvije studije u Hrvatskoj. Jedna Instituta Hrvoje Požar i zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te druga Ekonomskog instituta. 

- Studija Hrvoja Požara i Fakulteta strojarstva i brodogradnje na kojoj sam ja bio jedan od suradnika i koautor pokazala je da su na razini svih gradova koji imaju sustave toplinarstva postignute uštede na razini ukupnog fonda zgrada s ugrađenim razdjelnicima između 14 i 40%. Prosječno je na razini države u 10-tak gradova smanjenja potrošnja energije za daljinsko grijanje za prosječno 28%. To su brojevi koji proizlaze iz analize perioda od šest godine, tri godine potrošnje prije i tri godine nakon ugradnje razdjelnika, kaže predstojnik Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku Fakulteta Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Igor Balen.

Velik dio građana buni da su im računi, unatoč tome što su štedjeli s grijanjem. Ljiljana Mrkonjić kaže da za to postoji logično objašnjenje.

- Treba poznavati principe gradnje po kojoj su te zgrade građene. Taj princip je bio da su zgrade građene s premisom da se omogući širenje topline unutar zgrade nesmetano. Dakle, zgrada nije napravljena s mišlju da će se svaki stan grijati drugačije već da će se svi stanovi grijati na jednaku temperaturu i da se toplina nesmetano širi kroz zidove.

Mnogim je suvlasnicima prilikom ugradnje razdjelnika bilo predstavljeno da će im i cijene grijanja biti niže. 

- Razdjelnik nije element opreme za grijanje. Znači on nema nikakve veze s time kako instalacija grijanja radi, niti razdjelnik utječe na rad instalacije grijanja. Instalacija grijanja se regulira ventilima i regulatorima, znači za taj dio koji se tiče promjene potrošnje ugrađeni su termostatski ventili na radijatore, a ljudi su ih koristili na način koji je bio ponekad pogrešan, a ponekad ispravan. Njima je u početku rečeno, a to je bilo pogrešno, da je razdjelnik taj koji čini razliku između manje i veće potrošnje, odnosno da je razdjelnik taj koji donosi uštedu. Razdjelnik je mjerilo, certificirano, izrađeno po normi u određenoj klasi točnosti koji bilancira udio pojedinog radijatora u ukupnoj potrošnji energije. Kalorimetar se obično nalazi jedan za cijelu zgradu ili za ulaz i jednu toplinsku stanicu. U pojedinim slučajevima netko je dobio manje račune, a neko je dobio veće. Međutim, mi nismo našli ni jednu zgradu na kojoj potrošnja energije nije pala nakon ugradnje razdjelnika jer on ima namjeru individualizirati vašu potrošnju, kaže Igor Bačen.