U povodu 35. obljetnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva o utvrđivanju smrti, darivanju organa i transplantaciji

Hrvatsko katoličko liječničko društvo ove godine obilježava 35 godina djelovanja. U povodu blagdana sv. Luke evanđelista, zaštitnika Društva, u subotu je u Zagrebu održan međunarodni okrugli stol na temu: „Smrt čovjeka kao medicinska, etička i pravna činjenica: novi stari kriteriji smrti i odgovornost liječnika“. 

Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) okuplja liječnike i druge medicinske djelatnike koji svoj profesionalni poziv nastoje živjeti u skladu s kršćanskim vrijednostima, povezujući medicinsku stručnost, etičku odgovornost i poštivanje dostojanstva svakog čovjeka. U današnjem vremenu kada se i pred medicinsku struku stavljaju brojni novi, ali i stari izazovi od liječnika se očekuje da bude profesionalno educiran, ali i da se prema pacijentima odnosi s poštovanjem, empatijom te da u svojim odlukama postupa etično. Jedna od karakteristika liječničke struke je konstantno izgrađivanje i educiranje, a poslanje HKLD-a je potaknuti liječnike vjernike da promišljaju i o temama etike te morala u medicinskoj struci. U tom smislu Društvo organizira stručne interdisciplinarne skupove, edukacije iz medicinske etike i bioetike, a važan je dio i razmjena iskustava te međusobna podrška članova, ističe predsjednik Europske federacije katoličkih liječničkih društava i Hrvatskog katoličkog liječničkog društva izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak.

Cilj okruglog stola na temu: „Smrt čovjeka kao medicinska, etička i pravna činjenica: novi stari kriteriji smrti i odgovornost liječnika“ bio je progovoriti o temi smrti koja se tiče svih, a u svakodnevnom se životu često izbjegava. Ta je tema posebno važna i u liječničkoj praksi u svijetlu kršćanskog pogleda na čovjeka i njegovo dostojanstvo. Uz temu smrti veže se i darivanje organa. Nauk Katoličke Crkve podržava darivanje organa kao čin ljubavi, suosjećanja, bratstva i sebedarja. U situacijama kada se zbog bolesti život bliži kraju važno je i na pravilan način komunicirati stanje u kojem se pacijent nalazi. Odnos između liječnika, pacijenta i njegove obitelji treba biti građen na povjerenju i pravovremenoj informiranosti, ističe doktor Čivljak. 

Kod smrtno bolesnih pacijenata, nakon što medicina iskoristi sva svoja znanja kako bi održala bolesnika na životu i dođe do smrti, može se pristupiti darivanju organa i transplantaciji ukoliko su još određeni dijelovi tijela, organi i stanice dostatno vitalni. Na taj se način oni mogu iskoristiti za spašavanje drugog ljudskog života. Doktor Čivljak također naglašava kako se od jednog umirućeg čovjeka može uzeti više organa koji onda mogu spasiti više ljudi. Za darivanje organa mora doći do moždane smrti ili kardiocirkulacijske smrti kod donora. Do svibnja ove godine u Hrvatskoj je bila mogućnost darivanja organa nakon utvrđivanja smrti prema neurološkim kriterijima. Odlukom Ministarstva zdravstva od svibnja postoji pravilnik prema kojem se organi mogu donirati prema cirkulacijskim kriterijima. 

Hrvatska je godinama jedna od vodećih zemalja svijeta po broju donora organa i transplantacija, a trenutno je prva u svijetu po transplantacijama jetre na milijun stanovnika. Ipak, trenutno se bilježi pad broja provedenih transplantacija solidnih organa i zamijetilo se kako primatelji organa duže čekaju na transplantaciju nego prije COVID-pandemije, ističe koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb prim. dr. med. Jasna Stojić Brezak. To je razlog zbog kojeg je Ministarstvo zdravstva donijelo odluku o mogućnosti darivanja organa nakon utvrđivanja smrti prema cirkulacijskim kriterijima. 

Mogućnosti današnjeg liječenja jako su velike. Uz sve dobre strane toga, javlja se i jedan problem, a to je prekomjerno liječenje u kojem liječenje prerasta u „mučenje“ bolesnika i njegove obitelji, a realne šanse za oporavak ne postoje. Takvi pacijenti poslijedično često umiru u multiorganskom zatajenju zbog mnogih infekcija i drugih stanja te se tada ti organi ne mogu dalje donirati, objašnjava doktorica Stojić Brezak.

Ona nadalje ističe kako treba raditi na edukaciji svih liječnika, a posebice onih mladih i studenata medicine da poštuju život od njegovog začetka do njegovog prirodnog kraja. Također, Stojić Brezak apelira na svakog pojedinca da razmisli koliko doniranjem svojih organa nakon smrti može pripomoći drugima da nastave živjeti.

Više o aktivnostima Hrvatskog katoličkog liječničkog društva i temama određivanja smrti, doniranja organa te njihove transplantacije možete poslušati u emisiji Susret u dijalogu urednika i voditelja Roberta Rogine koja je dostupna u našoj slušaonici.