Jesmo li spremni na bolni obrat? - Željko Mardešić, prorok kojeg ne slušamo

Misao Željka Mardešića, sociologa religije koji je pisao pod pseudonimom Jakov Jukić nije obilježila samo vrijeme u kojem je živio nego i danas, dvadeset godina od njegove smrti daje razumjeti aktualna crkvena i društvena kretanja. „Rascjep u svetome — rascjepi u društvu.” znanstveni je skup posvećen radu i djelu Željka Mardešića koji je nedavno održan u Splitu. O proročkoj misli Željka Mardešića kroz aktualnu zbilju odnosa Crkve i društva u emisiji Susret u dijalogu Hrvatskoga radija govorila su dvojica vrsnih teologa: Tonči Matulić, profesor na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu i Marko Medved, član Organizacijskog odbora Mediteranskih teoloških susreta i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

- Tko danas u suvremenom svijetu hoće vjerovati, taj mora ploviti protiv struje svijeta i vjetra javnosti. Stoga će kršćana biti sve manje, jer jednostavno neće moći više hiniti svoje kršćanstvo u potpuno svjetovnom svijetu. Oni pak što ostanu i opstanu, nosit će obilježja dobrote, istinoljubivosti, vjerodostojnosti, iskrenosti, dijaloga i radosti - 

Ove proročke riječi prije gotovo 30 godina zapisao je Željko Mardešić, sociolog religije koji je pisao pod pseudonimom Jakov Jukić. Njegova misao nije obilježila samo vrijeme u kojem je živio nego i danas, dvadeset godina od njegove smrti daje razumjeti aktualna crkvena i društvena kretanja. 

Teolog Tonči Matučić, profesor na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu objavio je knjigu – opsežno izdanje koje je izašlo u nakladi Kršćanske sadašnjosti u kojem donosi sustavnu analizu Mardešićeve misli i viziju Crkve u duhu Drugog vatikanskog koncila. Posebno je izdvojio one teme koje su važne za teologiju i crkveni život. Na pitanje gdje smo danas u odnosu na tu Mardešićevu viziju i je li ona bila dobra putokaz kaže kako je ta vizija i danas dobar putokaz. Na to ukazuje njegova pisana istraživačka ostavština koja je svima dostupna. Razvoj suvremenog društva i stanje u samoj Crkvi koja je u svijetu i vezana za društvenu cjelinu u kojoj živi i djeluje ukazuje na točnu dijagnozu, ističe Matulić i dodaje da nam njegova misao pomaže razumjeti gdje smo danas, gdje je Crkva, gdje društvo, globalni svijet, na koji način se sveto transformira i preobražava. A gdje smo danas? Matulić smatra da se nisu ostvarila Mardešićeva pozitivna očekivanja. Prema Mardešićevim vizijama koje su u sekularizacijskim dinamikama, ukazuje na povratak na staro, na vraćanje starih aveti, vraćanje prošlosti, fundamentalizama i nacionalizama, a sve u pozadini s razboljenom starom herezom koju je Crkva od početka osudila – dualizmom, od radikalnih suprotnosti, svađa, isključivosti. Dodaje da ako je sve tako radikalno suprotstavljeno, pitanje je kako ćemo uspostaviti društveni mir i suradnju!? 

Zato Crkva danas nikako ne bi trebala ignorirati poziv na koncilsku obnovu, koji je zastao i koji je gotovo stavljen po strani, na dijalog, mirotvorstvo, suradnju i nastojanje u procesu sinodalnosti, ističe Matulić:

Teolog Marko Medved, član Organizacijskog odbora Mediteranskih teoloških susreta i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci potvrđuje da je Mardešić bio u pravu u tim kritikama i govoru o dualizmima. Primjećuje da danas jača uvjerenje o „Crkvi tvrđavi“ koju treba braniti od napadaja izvana, da je prisutna sumnjičavost prema ekumenizmu i međureligijskome dijalogu, prema teolozima laicima. Medved je progovorio i o nostalgijama i idealiziranju nekih prošlih vremena nauštrb današnjice i budućnosti te izazova s kojima se trebamo suočiti. Smatra da iza tih nostalgija stoji strah pred sekularnim kontekstom života kršćanina danas. Posebno je govorio i o političnosti koje zauzima jedno od središnjih mjesta Mardešićeva promišljanja i njegovoj kritici političkog katolicizma koja je Medveda kao crkvenog povjesničara posebno zanimala. On ističe kako je antipod političkom katolicizmu koncilsko kršćanstvo za koje se Mardešić zauzima. Time daje teolozima zadaću da prokazuju politički katolicizam. 

Teolog Marko Medved komentirao je izjavu jedne slušateljice koja je iznijela svoje dojmove „da primjećuje u Crkvi izvjesnu ratobornu logiku“. Drži da se Crkva ne snalazi u sekularnom kontekstu, govori o kulturnim ratovima i primjećuje neka strujanja koja nam dolaze iz SAD-a:

Mardešić je bio vjernik laik, njegovo mišljenje je bilo veoma cijenjeno i među klerom, među biskupima, bio je i vrlo kritičan prema Crkvi ali ujedno i vrlo slobodan u takvomu stavu. Medved ističe da bi teolozi laici i danas trebali biti više prisutni, te da bi svi, osobito crkveni pastiri i urednici crkvenih medija trebali biti više svjesni potrebe i nužnosti njegovanja unutarcrkvenog dijaloga jer upravo to znači graditi crkvenost. 

Emisiju Susret u dijalogu poslušajte u našoj SLUŠAONICI.