Kazahstan - zemlja konja, jabuke i nafte

Najveća zemlja srednje Azije, ujedno i gospodarski najsnažnija, Kazahstan je smješten na geografski iznimno važnom strateškom položaju – između Rusije i Kine. Ta je zemlja nedavno na referendumu potvrdila i novi ustav, a kako balansira svoju vanjsku politiku i prema susjedima i prema SAD-u i Europskoj uniji, posebice uzimajući u obzir da je bogata naftom, plinom i rijetkim mineralima, u Astani je istražila Ana-Bella Leikauff.

Jeste li znali da su u Kazahstanu pripitomljeni prvi divlji konji? Ili da je to rodno mjesto tulipana, kao i zemlja u kojoj je najveće svjetsko svemirsko lansirno postrojenje Baykonur otkuda je u svemir u letjelici Vostok 1 poletio prvi čovjek, Yuri Gagarin? Ujedno je i zemlja u kojoj je grad Almaty, rodno mjesto jabuke po kojoj je i dobio ime, a taj je najveći grad u Kazahstanu bio i njegova prijestolnica sve do 1998-e. 

Nakon toga, status glavnog grada dobila je Astana, odlukom tadašnjeg predsjednika Nursultana Nazarbayeva. Smještena u stepi, na udaru je vjetrova, blještava i raskošna sa širokim avenijama i futurističkom arhitekturom koju je projektirao japanski arhitekt Kisho Kurokawa, a prije desetak dana još je bila prekrivena snijegom i u debelim temperaturnim minusima. Najpoznatiji trgovački centar Khan Shatyr u obliku tradicionalnog nomadskog šatora djelo je pak Normana Fostera, a sve to izgrađeno je prvenstveno novcem od nafte kojom je Kazahstan iznimno bogat i leži na zalihama od čak 30 milijardi barela. Godišnje proizvede 100 milijuna barela od kojih se 18 koristi za domaće tržište gdje su cijene subvencionirane, pa litra benzina stoji 60 centi. Ako se tome doda i plin, baš kao i rijetki minerali za kojima su svi, u doba krize koja je već itekako počela, Kazahstan je iznimno privlačan partner za sve. Predsjednik think tanka u Astani, C5, Iskander Akylbayev, za Hrvatski Radio kaže:

- Imamo gotovo osam tisuća kilometara dugu granicu s Rusijom, dvije tisuće kilometara s Kinom. S Rusijom nam je trgovinska razmjena oko 60 milijardi dolara, a Kina je jedan od naših vodećih partnera. No Europa je glavni ulagač, SAD je uložio jako puno u energetski sektor. Ne biramo naše susjede i mislim da je ovo Bogom dan položaj. Puno je važnije kako se odnosimo prema njima. Kina je drugo najveće gospodarstvo na svijetu, vodeća u tehnologijama i moramo to shvatiti jer to je za nas velika mogućnost. Rusija je pak veliki izvor energenata i žitnica za cijeli svijet, zbog toga moramo biti pragmatični i uravnoteženi u našem pristupu. Naravno, mi imamo naša stajališta, bilo da se radi o Ukrajini ili o ratu na Bliskom istoku.

Ujedno Abylkayev ističe kako je gotovo polovica stanovištva Kazahstana koje broji 20 milijuna ljudi, mlađa od 30 godina, te kako smatra da su ljudi koji su odrastali nakon sloma Sovjetskog Saveza umnogome drugačiji.

- Ako je tad postojao jedan centar moći, i mentalne i gospodarske, Moskva, danas su to za građane Kazahstana drugi. Primjerice, jedan bi mogao biti u Seulu zbog fenomena K-pop, jedan u Japanu s obzirom na popularnost mange ili karatea, jedan u Hollywoodu, jedan u Briselu, u Turskoj, u Meki. Kazahstan pokušava integrirati različite recepte u svoj kontekst. Pogledajte samo arhitekturu Astane, tu su različiti dijelovi grada nazvani primjerice Sankt Petersburg, Pekinški toranj, Abu Dhabi plaza. Dakle, čak i u arhitekturi i urbanom planiranju uključeni su kulturni kodovi koji odražavaju način donošenja odluka u Kazahstanu. Puno smo kozmopolitskiji u našoj prilagodljivosti, tu su različiti utjecaji i mentalne mape koje privlače ljude svojim kulturnim normama.

No Kazahstan isto tako ima svojih problema, od kojih je tu i najraširenija pošast diljem svijeta, korupcija. Iskander Akylbayev tako kaže da ga je jedan američki stručnjak pitao tko je neprijatelj Kazahstana na što mu je on odgovorio da te ideje u vanjskopolitičkom konceptu zemlje – nema.

- No najveći je neprijatelj u našem domaćem okruženju, svakako korupcija protiv koje se predsjednik Tokayev pokušava boriti. Korupcija se, međutim, ne može riješiti samo pristupom od vrha prema dolje. Tu se, tako mislim, radi o potrebi da svaki građanin mora imati tu svijest o tome kakvu zemlju želi vidjeti za pet ili deset godina. Je li to sovjetsko naslijeđe kojega se želimo riješiti ili želimo doista istinsku svijest tome tko smo. Koncept takozvanih post sovjetskih zemalja je gotov, ne možete uspoređivati primjerice Turkmenistan i Latviju, to je potpuno drugačije. Mislim da je to naslijeđe u neku ruku još ovdje, ali se društveno tkanje dramatično promijenilo novim tehnologijama i novom stvarnošću u kojoj živimo. Dakle, mislim da se ovdje više radi o tome da moramo otkriti sebe na novi način, bez viktimizacije.

Istodobno, Kazhstan svakim danom postaje sve poželjniji partner i tržište. Jedan od međunarodnih igrača je svakako i Europska unija, a analitičar briselskog think tanka Diplomatic World, Alberto Turkstra kaže da Kazahstan ima kritične rijetke minerale koje unija treba za svoju digitalnu i zelenu tranziciju. No tu je i pristupačnost i stabilnost Kazahstana jer ti bi minerali mogli doći i iz Afrike ili primjerice Australije, čime rastu troškovi.

- Tu je i ruta kroz Kazahstan koja je najučinkovitija u gospodarskom smislu povezivanja Europe sa dalekim istokom i njegovim tržištima. Pomorski pravci su također tu, vidimo što se događa u Hormuškom tjesnacu i na Crvenom moru. Dakle, održiva ruta sad prolazi kroz Tursku i južni Kavkaz, preko Kaspijskog mora u Kazahstan i obrnuto. Dobri odnosi odražavaju se i u mnogim međusobnim visokim posjetima između Kazahstana i unije, a prošle godine obilježeno je deset godina sporazuma o ojačanom partnerstvu i suradnji s Kazahstanom kao prvom zemljom regije koja ga je potpisala. Sad smo počeli i pregovore o olakšanju viznog režima što će omogućiti da istraživači, studenti, turisti i poslovni ljudi iz Kazahstana dođu u uniju.

Turkstra ujedno ističe da postoji zajedničko shvaćanje svih 27 zemalja članica unije o tome da je srednja Azija regija na koju treba obratiti pozornost, te kako se nada da će s novim ustavom doći i veća stabilnost i predvidljivost za strane ulagače, te da će puno više tvrtki i iz privatnog sektora ulagati duž srednjeg koridora. Ipak, upozorava i na ranjive točke.

- Znate da razina Kaspijskog mora opada, ako izgradite luku, hoće li more biti tamo i za 20 ili 30 godina? Dakle, to je jedno pitanje, drugo je ono političkih opasnosti. Znate da Armenija i Azerbajdžan održavaju krhki mir, situacija u Gruziji nije ružičasta. Dakle, tu su i sigurnosni i klimatski izazovi. U takvoj situaciji dobro je imati Kazahstan kao partnera na kojega se možemo osloniti. Postoje druge rute kroz Turkmenistan, Uzbekistan, Kirgistan, no one uključuju puno više granica, čekanja tereta na prijelazima i manje su predvidljive. Dakle, Kazahstan od Kaspijskog mora do Kine u jednom potezu, bez granice, to je ključno pitanje i on je zajedno s Turskom temelj srednjeg koridora.

Ujedno, Kazahstan vodi multivektorsku vanjsku politiku, istodobno je član Šangajske organizacije bliske Rusiji i Kini, no pokušava pronaći i srednji put s Europom i Donaldom Trumpom. Alberto Turkstra kaže da to na papiru zvuči jako jednostavno, no u stvarnosti to znači da morate imati jednako odstojanje prema svim središtima moći bez stvaranja nezdravih ovisnosti, posebice u odnosu na dvije velike susjede, Rusiju i Kinu.

- Mislim da je to razlog zbog kojega je predsjednik Tokayev odlučio ući u Trumpov Odbor za mir, no nisam siguran da je to dugoročno ulaganje. Kazahstan je srednja sila koja će biti pred određenim izazovima jer ako imate takvu ulogu, onda vam je potrebno stabilno okruženje utemeljeno na pravilima, stabilni multilateralizam. A oba ta aspekta su sad na kušnji. Zbog toga je došlo i do novog ustava u kojemu se veliki naglasak stavlja na suverenost i na prvenstvo domaćeg nad međunarodnim zakonodavstvom. I mislim da će Kazahstan i dalje biti središte za dijalog, posredovanje i dovođenje svih za isti stol.

Takvu politiku u Astani je za Hrvatski Radio komentirao energetski i sigurnosni analitičar iz američkog centra za ulaganja, Wesley Hill.

- Aktualni šef države Tokayev je iskusni diplomat. I zbog toga nam ne bi trebalo biti čudo da je taj čovjek koji je ujedno i bivši ministar vanjskih poslova, iznimno vješt u oblikovanju vanjskih odnosa Kazahstana. Primjerice, izrazio je veliko nezadovoljstvo Rusijom, ali istodobno je to učinio vrlo odmjereno. Rusija je blizu, lako je biti prezriv prema Rusiji kad imate jaku vojsku ili kad je ta zemlja daleko. Tokayev isto tako mora biti solidaran i s Kinom jer jedina sila koja može fizički odvratiti Ruse je upravo Kina. Dakle, mora biti u dobrim odnosima s objema, no istodobno mora pažljivo uskladiti sve kako ne bi izolirao regiju od zapadnih alternativa ili bilo kojih drugih.

Kazahstan je iznimno važan za Ameriku, pa je tako Donald Trump prošle godine u Washingtonu okupio predsjednike pet srednjoazijskih zemalja. Wesley Hill tako kaže da Kazahstan pruža strateške alternative.

- Ako središnja Azija ima neki problem sa Rusijom ili Kinom, može se okrenuti trgovanju kroz srednji koridor. Naravno, iznos te trgovine bit će manji nego onaj s Moskvom ili Pekingom, ali to je dobra alternativa jer mjesta koja imaju takvu mogućnost, neće moći biti metom geopolitičkog iznuđivanja i manje je vjerojatno da će doći do političke ili gospodarske nestabilnosti. Izbor je jako dobra stvar i u gospodarstvu i u politici. A upravo srednji koridor predstavlja taj element izbora koji nije ovisan ni o Rusiji ni o Kini, kao ni o politički nestabilnim zemljama poput Irana, Afganistana ili Pakistana. Kazahstan je ujedno najveća zemlja srednje Azije, veličine je zapadne Europe, prostora od Portugala do sjeveroistoka Poljske. Ujedno, uz velike zalihe nafte i plina, Kazahstan je najveći izvor uranija. Na njega se u svojim civilnim nuklearnim programima oslanjaju i Kina i Rusija i zapadne zemlje. Jednostavno, to je iznimno geopolitički važna zemlja.

Wesley Hill tome dodaje da će upravo rijetki minerali biti središte borbe u ovom stoljeću, baš kao što su se svi u prošlom borili oko nafte. Ti su minerali ključni za sve možete zamisliti, kaže Hill – od umjetne inteligencije, preko zelenih tehnologija i energetske tranzicije do naprednih vojnih sustava. Kazahstan postaje sve važniji i za Hrvatsku, pa će tako Janaf i Agencija za ugljikovodike u Astani početkom travnja potpisati i ugovor za istraživanje plina i nafte na polju Shygys, vrijedan 44 milijuna eura.