Nacionalni ispiti nisu za ocjenu i ne utječu na upis

Od ponedjeljka su počeli nacionalni ispiti za oko 37 tisuća učenika četvrtih razreda osnovnih škola diljem Hrvatske, a idući tjedan počinju i za učenike osmih razreda. O tome kako u trećoj godini provedbe gledamo na nacionalne ispite govorili smo u Temi dana u emisiji Dnevni ritam.

Nacionalni ispiti nisu za ocjenu, a rezultati učenicima osmih razreda ne utječu na upis u srednju školu. Cilj je dobiti realan prikaz učeničkih postignuća, pratiti obrazovni sustav i obrazovne politike. S obzirom na to da su o provedbi nacionalnih ispita podvojena mišljenja, na pitanje tko bi od tih ispita trebao imati najviše koristi, odgovorio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

- Koristi bi najprije trebali imati učenici i njihovi roditelji kako bi dobili povratnu informaciju o realno stečenom, trajnom znanju iz obrazovanja kroz četverogodišnji ciklus. Na pitanje jesu li nam potrebni nacionalni sipiti, mogu odgovoriti da to nije izmislila Hrvatska, nego je riječ o praćenju nečega što se u Europi događa desetljećima. Svaki ozbiljan obrazovni sustav ima standardizirane nacionalne ispite jer jedino na temelju tih ispita i analiza, mogu se donositi odgovorne promjene u sustavu obrazovanja, prije svega mislim na promjene i poboljšanja kurikuluma. Vrlo često govorimo kako ocjene nisu iste težine u svim školama, o hiperinflaciji odlikaša, a nacionalni ispiti u tom pogledu daju realnu sliku. Ispite rade ponajbolji učitelji izabrani u radne skupine temeljem javnog poziva, ljudi koji dolaze iz škola s iskustvom, ispite pišu svi učenici pod istim uvjetima u isto vrijeme, nema subjektivnog pristupa niti kod ocjenjivanja, jer ih vrednuju ocjenjivači koji ocjenjuju prema jasnim pravilima. Dakle, tu su sve relevantne pretpostavke ozbiljne provedbe koje se i inače događaju u europskim zemljama, ističe Filipović.

Koja je bila prosječna ocjena u dosadašnje dvije eksperimentalne godine?

- Nama nije cilj primarno prosječna ocjena na nacionalnoj razini jer je nemamo s čim uspoređivati. Može se uspoređivati učenik u odnosu na postignuća na razini škole, škola u odnosu na postignuća na razini županije ili grada osnivača, te škola ili učenik u odnosu na državni prosjek. U tom smislu više nema procjene i presije koja je škola bolja, koja je lošija, nego na temelju relevantnih pokazatelja mi u ovom trenutku imamo vrlo jasnu sliku uspješnosti učenika svih 886 škola koje sudjeluju u nacionalnim ispitima. Ali važno je da povratnu informaciju dobiva i učitelj, i roditelj, kako bi mogli vidjeti u kojem odnosu je uspjeh njihova djeteta u odnosu na zaključnu ocjenu tekućeg razreda, koja se, istina, ne može uspoređivati s nacionalnim ispitima jer je rezultat tekuće nastavne godine višekratne provjere, a rezultat nacionalnih ispita je četverogodišnji ciklus u kojem se mora uzeti u obzir faktor zaboravljivosti. Ali važno je koja su trajno usvojena znanja koja će im koristiti u daljnjim stupnjevima obrazovanja, ističe ravnatelj NCVVO-a.

Dodaje da što se tiče sumnji kako bi rezultati nacionalnih ispita mogli ulaziti u prosjek, ne zna otkuda takve informacije, no da iz Ministarstva obrazovanja i NCVVO-a nikada nije išla takva poruka.

- Naprotiv, išli smo s porukama da se za nacionalne ispite učenici ne trebaju posebno pripremati, želimo imati realnu sliku da ne bismo opet dobili nestvarno, frizirano stanje. Niti rezultat nacionalnih ispita smije utjecati na zaključnu ocjenu u četvrtim i osmim razredima, niti je kriterij za upis u srednje škole, poručuje Filipović. 

O iskustvu s dvoje osnovnoškolaca i nacionalnim ispitima u emisiji je govorila majka Željka iz Rijeke.

- Mi smo se raspitali detaljno i saznali da to nema implikacije na djetetovu budućnost, no stres i kaos u školi zbog toga je toliki da je to svakodnevna tema kad djeca dođu iz škole, svako malo se plasira sumnja da će to imati utjecaja… Jako puno radim na tome da spriječim širenje tog kaosa i u našoj obitelji, nastojim djeci dati neku realnu perspektivu i držati ih u miru, ali to s nacionalnim ispitima se otelo kontroli, izvedeni su na način koji je doista kaos. Koliko vidim, remete i nastavnicima planove, ispitivat će se neko gradivo u osmom razredu koje još nisu radili, kontradiktorne su informacije, tako da nisam uopće sretna kao roditelj zbog svega toga, ističe majka riječkih osnovnoškolaca koja se žali i na količinu informacija koju kroz gradivo moraju usvojiti učenici.

Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović odgovara da će nacionalni ispiti poslužiti i za analize i doradu postojećih kurikuluma, kako bi se utvrdilo koja su područja teže, koja lakše savladiva, i na temelju toga ih revidirati. A o tome kako se provode nacionalni ispiti u OŠ Izidora Kršnjavog u Zagrebu, koja je bila i u eksperimentalnom programu, govorila je ravnateljica škole Lidija Sosa.

- Što se tiče nacionalnih ispita koji su u tijeku za učenike četvrtih razreda, možemo biti jako zadovoljni provedbom i odazivom učenika, koji su rekli da im nije bilo teško, da su imali dovoljno vremena, nisu pokazali stres. Smatram da su nacionalni ispiti dobrodošli jer je dobro da djeca provjeravaju usvojenost nastavnih sadržaja u prva četiri razreda, te osam razreda. To je i smjer školi za određena poboljšanja. Provjeravanje znanja općenito smatram dobrim i korisnim jer djeca su sigurnija u svoje znanje, a i vide na kojim dijelovima još trebaju raditi. Mi imamo sreću da smo škola koja radi u jednoj smjeni tako da nam je i organizacijski lakše provesti nacionalne ispite, ali bez obzira na to veća je angažiranost i učitelja, i stručne službe, i ravnatelja, no korist iz toga opravdava takav angažman. Bilo bi dobro kad bi se i taj dio mogao dodatno platiti učiteljima, ali nije presudno.

U Školskom sindikatu Preporodu nacionalne ispite smatraju besmislenima i štetnima, kaže predsjednik sindikata Željko Stipić.

- Nitko ne zna odgovoriti na pitanje zašto mi to radimo, a to što radimo ravnateljima zadaje velike organizacijske muke, učenike plaši, roditelje brine, a učitelje naravno ljuti. Kad se tome još doda da će koštati više milijuna eura europskog novca, možda se taj novac mogao smislenije potrošiti. Još jednom se pokazalo da je aktualna prosvjetna vlast, izravno ili njihova ekspozitura NCVVO, umješna u trošenju novca na nešto bez čega bi se moglo. Drugo polugodište je i inače krcato učeničkim natjecanjima, sad smo ga razbili dva puta praznicima, i sve to pridonosi velikom neredu, a sad su se ubacili i nacionalni ispiti. Posljedica je da će dio gradiva ostati ili neobrađen ili površno obrađen, da učenici neće biti ispitivani ritmom kojim bi trebali, ali to odgovorne na Sveticama ne zanima. Tu je i problem da učitelji rade posao za NCVVO koji se jedino ne plaća, dakle plaćaju se oni koji prave ispite, koji ih recenziraju, koji ih ispravljaju, jedino se ne plaćaju oni koji nadziru pisanje, a to su učitelji. Dakle, njih se ponižava, a njihov se rad obezvređuje, ističe Željko Stipić.

Vinko Filipović odgovara da nacionalni ispiti nisu ni besmisleni, ni štetni, niti se djeca njima plaše. Ponavlja da je poruka da se djeca ne trebaju pripremati, samo da taj dan budu dovoljno motivirana i koncentrirana te da pokažu što znaju. 

Možete sada reći da to neće jednog dana utjecati na upis u srednju školu, pitali smo ga.

- O tome odlučuje obrazovna politika, a u ovom trenutku to ne treba nikoga zabrinjavati, poručuje ravnatelj NCVVO-a.