Kreću muke s ambrozijom

Uz vrućine, za mnoge ljudi u kolovozu počinju muke zbog alergije na ambroziju. Prema nekim procjenama od 15 do 30 posto stanovnika kontinentalne Hrvatske alergično je na tu biljku, što znači svaki deseti stanovnik. 

Među alergičarima na pelud njih 75 % alergično je na ambroziju! Ambrozija je, podsjećamo, korovna, vrlo invazivna, uvezena biljka. Proizvodi velike količine peluda (8 milijuna peludnih zrnaca tijekom 5 sati), koji je ujedno jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže od sredine kolovoza do početka rujna. Koncentracija od 20 do 30 peludnih zrnaca u prostornome metru zraka dovoljna je da izazove simptome alergijske reakcije. U emisiji Izaberi zdravlje pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća KBC Zagreb prof. Sanja Popović Grle istaknula je da je sada vrijeme pripremiti se za sezonu ambrozije.

Sredinom mjeseca očekuje se vrhunac ambrozije, no mnogi već sada imaju tegobe poput začepljenoga nosa, pojačane vodenaste sekrecije, kihanja, pet puta zaredom, kašalj, piskutanje u plućima, osjećaj težine u prsima i nedostatak zraka. Osim ambrozije tu su i drugi korovi posebice koprive i divljega pelina. Kako i alergija i prehlada imaju slične simptome teško ih je razlikovati no prof. Popović Grle objašnjava da prehladu prati najčešće opće loše osjećanje, umor, bolovi u mišićima, temperatura što, posebice temperatura nije karakteristično za alergije. Osim toga dodaje prehlada traje tri dana a alergija kad krene traje tjednima.

- Ne možemo na temelju tegoba koje se jave prepoznati vrstu alergije. Kada se jave alergijske respiratorne smetnje one su sve vrlo slične iako svatko ima svoj paketić - nekome više curi nos, netko više kiše ili kašlje. Mi po sezoni zaključujemo i bez alergološkoga testiranja koje je jednostavno i bezbolno i može se za 15 do 30 minuta pouzdano zaključiti o kojem se alergenu radi.

Kožno alergološko testiranje moguće je u sezoni alergena i kada su prisutni simptomi, no ne može se testirati kada se već uzima antihistaminik odnosno lijek.

Važno je znati na što smo alergični, jer tada možemo, ovisno o simptomima, poduzeti neke preventivne mjere, pripremiti terapije na vrijeme i procijeniti ima li pacijent indikacija za imunoterapiju ili hiposenzibilizaciju.

Imunoterapija, nažalost, još nije besplatna - i pacijenti je sami plaćaju. Hrvatsko pulmološko i alergološko društvo, kaže Popović Grle, radi na tome da i HZZO participira u financiranju te važne metode. 

Od alergija se ne umire ali uvelike narušavaju kvalitetu života i ometaju svakodnevno funkcioniranje. I najblaži oblici alergije, smatra 75 posto pacijenata, utječu na radnu produktivnost, sposobnost učenja i memoriranje. Studenti u ljetnim rokovima, kada je puno peludi trava, korova, stabala, lošije prolaze na ispitima. Da bi se to izbjeglo i ako posumnjate na alergiju, provjerite na što ste alergični i sa liječnikom dogovorite terapiju koje se treba disciplinirano pridržavati, savjetuje Popović Grle. 

Također, redovito pratite bioprognozu s alergijskim semaforom. Alergijske bolesti su kronične, nezarazne bolesti koje se danas smatraju bolešću civilizacije ili bolestima 21. stoljeća. Imaju karakter moderne epidemije. Porast alergija neki tumače kao posljedicu klimatskih promjena i ekološkoga onečišćenja (zraka i hrane raznim aditivima). Nezanemariva je i genetska predispozicija. Ako je jedan roditelj alergičar, vjerojatnost da će dijete biti alergičar se uvećava za trideset posto a ako su oba roditelja alergičari vjerojatnost se uvećava za čak dvostruko.