Sokol ga nije volio ponovno pred publikom

Antologijsko djelo Fabijana Šovagovića "Sokol ga nije volio" u petak je, nakon četiri desetljeća, ponovno pred publikom u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu. 

U Slavoniji, gdje je priča i nastala, slavnu dramu postavljaju njegova djeca - sin Filip je redatelj, a njegova kći Anja Šovagović Despot dramaturginja. Svojevrsni je to hommage ocu Fabijanu, kažu, čiji je "Sokol" zaigrao prvi put 1982. u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu, a godinu dana poslije u osječkom HNK-u. Ta dva kazališta stoje i iza ove posljednje, treće kazališne adaptacije Šovagovićeve drame.

"Sokol ga nije volio" je dramska kronika u dva dijela (osam slika) s pjevanjem i pucanjem, prvi put tiskana 1981. godine. Nedvojbeno je, složit će se mnogi, jedno od najvažnijih hrvatskih dramskih tekstova osamdesetih godina prošloga stoljeća. U režiji Božidara Violića predstava "Sokol ga nije volio" premijerno je izvedena 1982. godine u Gavelli, gdje je igrana idućih sedam godina čak 224 puta. U osječkom HNK-u predstavu prema Šovagovićevu tekstu 1983. režirao je Joško Juvančić.

"Sokol" je dobio i svoju istoimenu filmsku inačicu u nešto prilagođenom scenariju. Bio je to filmski prvijenaca redatelja Branka Schmidta, koji ga je snimio 1988. Zbog tematiziranja kontroverznih događaja iz hrvatske povijesti (križni put, humanizirani lik ustaše, nacionalizacija) isprva je često napadan, a Šovagović i Schmidt bili su nakon premijere uhićeni i privedeni na obavijesni razgovor.

Nadahnuće za priču "Sokol ga nije volio", kao što je poznato, Fabijan Šovagović našao je u drami svoje vlastite obitelji. Radnja je smještena u Ladimirevce, njegovo rodno selo, i prikazuje potresnu sudbinu slavonskoga seljaka za vrijeme Drugoga svjetskog rata i poratnih godina. Ta je drama zapravo dokumentarna činjenica o vremenu u kojem je Fabijan odrastao. Kada je počeo Drugi svjetski rat, Fabijan je imao devet godina, a kad je završio, imao je trinaest. Njegov lik u drami nosi dječak Joza. Njegov stric Šima trudi se u ratnom vihoru sačuvati svoju obitelj, i od pogibije i od gladi, prkoseći i ustašama i partizanima. Priča legendarnog Fabijana Šovagovića priča je maloga čovjeka slavonske ravni, koji unatoč tomu što ga progone ratne nedaće, grčevito ustraje na očuvanju svojega integriteta te naposljetku biva slomljen osobnim tragedijama, sam protiv svih a to je priča i današnjeg čovjeka.

Poruka protiv rata jednako je aktualna i danas kao što je bila i prije osamdeset godina. Jednako kao i borba pojedinca protiv vlasti, za pravo na vlastito mišljenje i postupanje.

Nakon prijašnjih kazališnih predstava i filma Sokol ga nije volio dodatni je izazov za Fabijanova sina Filipa koji režira predstavu . Na probi nekoliko dana uoči osječke premijere rekao nam je da priču o Sokolu poznaje još od djetinjstva kao i da je o njezinom ponovnom uprizorenju dugo razmišljao.

Autorska ekipa je spoj zagrebačkih i osječkih glumaca, onih s iskustvom i onih koji su tek završili Akademiju koji predstavi daju novu snagu i entuzijazam. Glavnu ulogu, Šime, i u predstavi i u filmu igrao je Fabijan Šovagović. U trećoj inscenaciji "Sokola", koja se s nestrpljenjem očekuje, glavna uloga povjerena je prvaku Drame osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta Ivanu Ćaćiću, koji je i ovogodišnji dobitnik nagrade "Fabijan Šovagović" za najboljega glumca. 

Šiminu suprugu Stažu igra nacionalna dramska prvakinja Sandra Lončarić, koja kaže kako je uloga teška i emotivna jer njezin je lik majka koja doživljava ono što je najgore za majku gubitak sina u ratu.

Staža je predstavnica svih majki koje su izgubile djecu u ratu i kroz nju sve patnje i suze koje su te majke proživjele proživljavam i ja rekla nam je Sandra Lončarić.

Fabijan Šovagović posvetio je dramu Sokol ga nije volio svojemu stricu Šimi, četrdeset godina poslije njegova djeca sin Filip i Anja posvećuju je njemu -svojemu ocu.  

Ovo je organski  hrvatska slavonska drama no ima  antičku snagu priča dramaturginja Anja Šovagović Despot koja i predstavi glumi i lik Bake. 

Moj tata je puno pisao o drami Kralj Edip jer je to držao vrhuncima tragedijske literature . I na isti način kako je Kralj Edip kriv a nije kriv on je zapravo bez krivnje kriv. Tako je na isti način Šima kriv jer je učinio sve da ne bude kriv a nije uspio spasiti sina objašnjava Anja. 

Posebnost predstave je da su rekviziti iz  obližnjega sela Kitišanci, scenografija iz  Zagreba, kostimi iz  Osijeka, a glazba se koju potpisuju ravnopravno Fadil Abdulov Fafa i Šimun Matišić stvarala putu između hrvatske i slavonske metropole. U autorskoj ekipi su i scenograf Ivan Marušić Klif, koreografkinja je Anja Đurinović, kostimografkinja Barbara Bourek, uz asistenta Brunu Osmanagića, a tu je i asistent redatelja Mirko Ilibašić. Za dizajn rasvjete brine se Luka Matić, a za dizajn tona Kris Kanazir.

Uspjeh predstave očekuje ravnatelj Drame osječkog HNK-a i glumac, u ovoj predstavi Ciganin Šaban, Duško Modrinić koji nam je rekao da i oni sami očekuju nestrpljivo premijeru jer interes publike je velik sve su karte prvih predstava rasprodane.

Nezamjenjivi Fabijan Šovagović nije bio samo glumac, sa "Sokolom" se svrstava među najznačajnije hrvatske dramatičare - rečeno je, prisjećajući se toga velikana hrvatskoga glumišta, uoči treće premijerne izvedbe njegove drame "Sokol ga nije volio".

Vjerujemo da će i treće uprizorenje "Sokola" i poruke i emocije koje prenosi, naći put do srca publike jer, kako je rekla njegova kći Anja, Fabijan je obujmio puno duša koje je dotaknuo svojim životom, svojom umjetnošću i svojom karizmom, a Sokola ,demonskoga Sokola ,demonskoga usuda svatko nosi od nas.