I ljeti dominiraju upale pluća

Viroze, upale uha, pluća, osipi, proljevi, respiratorne infekcije, samo su neke od ljetnih zdravstvenih prijetnji. 

Zbog upale pluća ovoga ljeta su na hitnim prijemima imali gotovo dva i pol puta nego lani. Potvrdio je to gostujući u emisiji Izaberi zdravlje voditelj Odjela interne medicine s pojačanom i intenzivnom skrbi 2, Klinike za unutarnje bolesti u Kliničkom bolničkom centru Zagreb pulmolog primarijus Saša Srića. 

Na njegovu bolničkom odjelu koji ima trideset i tri kreveta, trećina hospitaliziranih je zbog upale pluća. Iako je zima vrijeme kada prevladavaju respiratorne infekcije, nije neobično da se javljaju i ljeti, kada su okupljanja također česta, posebice u zatvorenim klimatiziranim prostorima te na koncertima, a i neke bolesti se pojavljuju u određenim vremenskim intervalima. Jedan od razloga je, smatra Srića, i pojava novih sojeva zbog stvaranja otpornosti na antibiotike.

Pritom posebice poziva na racionalnu uporabu antibiotika, odnosno prvo treba utvrditi je li riječ o virusnoj ili bakterijskoj upali pluća, a tek onda propisati antibiotik. Ako je riječ o bakterijskoj upali koja se potvrđuje, uz klinički pregled, i osnovnim laboratorijskim pretragama i rendgenskom snimkom, tada se propisuje antibiotik. Ako je riječ o virusnoj upali, podsjeća Srića, antibiotik ne pomaže.

Uz klasičnu upalu pluća, ovoga ljeta prevladavaju i atipične, takozvane hodajuće upale pluća koje uzrokuje bakterija mikoplazma.

Na temelju kliničke slike i nalaza primjenjuje se antibiotska terapija koja je različita kod atipične i tipične upale pluća.

Kod atipičnih se liječi makrolidskim antibioticima - azitromicinom, klaritromicinom i fluorokinolonom, kao lijekovima izbora. Klasična upala pluća liječi se penicilinskim pripravcima koji djeluju na većinu sojeva.

Kod respiratornih infekcija preporučuje se piti što više tekućine, savjetuje primarijus Srića.

Tekućina djeluje kao ekspektorant, odnosno sekretolitik omogućava, uz druga popratna sredstva, iskašljavanje sekreta i time se oslobađa od bakterija i virusa.

Kašalj je u podlozi većine respiratornih infekcija ako traje dulje od tri tjedna. Primarijus Srića savjetuje potražiti liječničku pomoć. Za utvrđivanje uzroka kašlja, može se, dodaje, napraviti radiološka obrada pluća, funkcijska dijagnostika, odnosno ispitivanja plućne funkcije, kako bi se eventualno isključila astma ili KOPB-a. Također, moguće je napraviti i alergološko testiranje. 

Od respiratornih infekcija postoji još i koronavirus, adenovirus, enterovirusi koji kombinirano daju kliničku sliku infekcije gornjih dišnih putova, ali i infekcija gastrointestinalnoga trakta. Uglavnom je riječ o blažim oblicima, kaže primarijus Srića, zbog kojih nije potrebna liječnička pomoć te se liječe simptomatski - ublažavanjem simptoma.