Kazne za vlasnike bioplinskih postrojenja, a zakon je manjkav

U Županijskoj komori u Osijeku održana je rasprava o prijedlogu Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima. Predsjednica strukovne grupe za zaštitu okoliša u gospodarstvu Nataša Uranjek upozorila je na brojne probleme s kojima se privrednici suočavaju, jer se zakon od gradnje bioplinskih postrojenja do danas promijenio. Zbog toga što ne mogu zadovoljiti odredbe Zakona o gnojidbenim proizvodima, odnosno pravilnika koji nije stupio na snagu dvije godine, mnogi vlasnici plaćaju velike kazne, a neka su postrojenja čak i zatvorena, istaknuto je.

Prijedlog pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima ne primjenjuje se, a njegov je  nedostatak uzrokovao niz problema u gospodarstvu. Prije dvije godine izišao o je Zakon o gnojidbenim proizvodima  prema kojemu bioplinska postrojenja svoj supstrat moraju zbrinuti na odgovarajući način, kao i uređaji za pročišćavanje voda svoj mulj te ga moraju ga analizirati u ovlaštenim laboratorijima. 

- Zakonom nije definirano što laboratoriji moraju zadovoljiti, nego se to definira pravilnikom. Karakteristike supstrata (komposta) nakon bioplinskog postrojenja bit će definirane tim pravilnikom o HR gnojidbenim proizvodima. U ove su se dvije godine privrednici susreli smo se s nizom poteškoća, jer nisu uspjeli zadovoljiti odredbe zakona, odnosno pravilnika koji dvije godine nije stupio na snagu. Bioplinska postrojenja i dalje će biti u problemu jer se nalaze na poljoprivrednim površinama, uglavnom uz farme te ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom, a supstrat (gnoj) koji ulazi u bioplinsko postrojenje je deklariran kao otpad i oni moraju ukinuti status otpada. Ovim pravilnikom će moći ukinuti status otpada, ali neće moći dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom, naglasila je predsjednica Strukovne grupe za zaštitu okoliša u gospodarstvu Županjske komore Osijek Nataša Uranjek. 

Bez obzira što navedeni pravilnik  nije dvije godine stupio na snagu, inspektori zaštite okoliša kažnjavali su vlasnike bioplinskih postrojenja, a neka su čak i zatvorena. Zbog toga sudionici današnjeg okupljanja nisu htjeli pred naše mikrofone.

 

- Osluškujemo probleme privrede i kontaktiramo s ministarstvima poljoprivrede i zaštite okoliša kako bi se pravilnici i zakoni uskladili te osigurala opstojnost bioplinskih postrojenja, čije poslovanje mora biti prilagođeno zadovoljenju odredaba zakona i poštivanje održivog razvoja i zaštite okoliša, navela je Uranjek.

Dodajmo kako su kod izgradnje bioplinskih postrojenja koja gospodare otpadom nekada vrijedili drukčiji zakoni, koji su se u međuvremenu promijenili. 

- Bioplinska postrojenja danas,  kako bi gospodarila otpadom moraju biti u gospodarskoj zoni, a mahom se nalaze, uz farme i poljoprivredne površine, što znači da ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom. Naši poljoprivrednici stajski su gnoj rasprostirali na njive, jer je dobar za organsku gnojidbu, što se smatra i danas. No, stajski gnoj koji ulazi u bioplinsko postrojenje i prolazi proces anaerobne digestije smatra se otpadom te bioplinsko postrojenje mora ishoditi dozvolu za gospodarenje otPrijedlog pravilnika o HR gnojidbenim proizvodimapadom. Bioplinska postojenja imala su dozvolu za gospodarenje otpadom na 5 godina. Dobivanje nove dozvole pod starim uvjetima više nije moguće, jer se zakon promijenio, objasnika je Nataša Uranjek dodajući kako je prijedlog pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima u javnoj raspravi do 4. travnja 2025. godine.