Ljute papričice, od bola do sreće

Na Odjelu za kemiju osječkog Sveučilišta održano je znanstveno-popularno predavanje “Vrući učinak kapsaicina: od bola do sreće.” Predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik s Odjela za kemiju u Osijeku, a u organizaciji Alumni udruge KeMo i Odjela za kemiju.

„Kapsaicin je prirodni spoj u ljutim papričicama koji je odgovoran za njihovu ljutinu. U pravilu ljutina nije okus. Ljutina proizlazi iz molekule kapsaicina. Receptori na te molekule reagiraju s osjećajem boli. Tako da se zapravo organizam, kada prepozna kapsaicin, pokušava tome oduprijeti. Znojenje, crvenilo, niz je tu biokemijskih promjena, ali se otpuštaju i različiti endorfini, hormon sreće serotonin, dopamin i to sve upućuje na to da to nije nešto od čega trebamo bježati. Neki čak kažu da postoji i određeni nastup euforije. Tako da ljutkasti blagdanski fiš i pikantne kobasice s kolinja zvuče itekako primamljivo, ističe izv. prof. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik.

Istraživanja, objavljena u časopisu British Journal of Nutrition otkrilo je da su osobe koje su konzumirale ljute papričice barem jednom tjedno, smanjile rizik od ishemijskog moždanog udara. Oni koji su konzumirali takvu hranu tri puta tjedno, smanjili su vjerojatnost od začepljenja arterije za gotovo 20 posto. Oni koji redovito jedu jela koja u sebi sadrže ljutinu iz papričica, imaju 26 posto manju vjerojatnost smrtnosti uzrokovanih od srčanih bolesti. Osim toga, moćni sastojak iz ljutih papričica može blagotvorno djelovati i na začepljenost nosa te olakšati disanje što je osobito korisno u hladnijim zimskim mjesecima.

Kapsaicin je otkriven još davne 1816. godine i prvi put je izoliran 1964. godine. Dokazano je da kapsaicin utječe na oslobađanje endogenih opijata (endomorfina) u mozgu i na taj način dovodi do poboljšanja raspoloženja kod ljudi koji jedu ljute paprike ili jela u kojima se ovaj začin koristi.