Povećanje površina u jesenskoj sjetvi 2025.

Bila je ovo izrazito zahtjevna godina za poljoprivredu, obilježena ekstremnim vremenskim pojavama. Elementarna nepogoda proglašena je u čak 11 županija, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 358 milijuna eura.

- Dosada nismo imali tako velik iznos procijenjenih šteta. Lani su one iznosile oko 320 milijuna eura, a Ministarstvo poljoprivrede je tada kroz nacionalna sredstva i europske fondove izdvojilo 68 milijuna eura pomoći. I ove godine pripremamo zahtjev Europskoj komisiji za aktivaciju krizne pričuve i dodatne potpore kroz intervenciju 24, istaknuo je na tradicionalnoj konferenciji o jesenskoj sjetvi u HGK, Županijskoj komori Osijek državni tajnik Tugomir Majdak.

Dodao je kako su otkupne cijene žitarica i uljarica trenutačno više nego prošle godine, posebice suncokret, čija je cijena u prosjeku 20 % viša  i iznosi  455 eura po toni. 

Majdak je rekao i kako rastu sjetvene površine pod ozimim kulturama.

- Lani smo imali 135 tisuća hektara pšenice, a ove je godine prijavljeno 146 tisuća hektara te se očekuje jesenska sjetva na oko 240 tisuća hektara.

- Struka ratarima savjetuje sjetvu certificiranog sjemena, otpornijeg na bolesti i promjenjive klimatske prilike. Ministarstvo je donijelo i program potpore za sjetvu certificiranog sjemena ozimih kultura u vrijednosti 12,5 milijuna eura. Potpora iznosi 50 eura po hektaru za prvih 50 hektara po korisniku, a program je nadogradnja proljetne potpore za soju.

Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Goran Jukić potvrdio je kako je hrvatska sjemenska proizvodnja stabilna i dostatna za domaće potrebe. 

- Ukupno trošimo oko 71 tisuću tona sjemena godišnje, od čega su 50 tisuća tona strne žitarice. Cijene sjemena su u prosjeku od 5 do 13 % niže nego lani, istaknuo je Jukić te dodao kako je povećano zanimanje za sjeme uljane repice, čija je prodaja rasla za 30 %, rekao je Jukić. 

Profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Bojan Stipešević  rekao je kako se "novo normalno" u ratarskoj proizvodnji očituje u produljenju optimalnih rokova sjetve i većoj prilagodbi klimatskim promjenama.

- Ozime kulture poput pšenice i ječma u ovim uvjetima daju sigurnije rezultate. Temperature su više, oborine ravnomjernije raspoređene, a rizici manji. Ove jeseni uvjeti za nicanje i klijanje su idealni, rekao je.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede u Hrvatskoj gospodarskoj komori Vlado Čondić-Galiničić, ocijenio je godinu prosječnom po urodima, no nezadovoljavajućom prema cijenama.

- Ozime kulture dale su vrlo dobre rezultate, dok su jarine podbacile. Suncokret je iznimka, a i kukuruz u zapadnoj Hrvatskoj nije loš. Ipak, proizvođači nisu zadovoljni jer tržišne cijene nisu povoljne. Globalno se očekuje rekordna proizvodnja kukuruza, što će dodatno spustiti cijene, pojasnio je Čondić-Galiničić.

Dodao je i da se Hrvatska i dalje suočava s viškovima žitarica i uljarica u odnosu na potrebe domaćeg tržišta, dok se dio kultura poput šećerne repe i dalje pokušava održati kroz državne potpore.

Na novinarsko pitanje o mogućnosti uvođenja zaštitne cijene pšenice, Majdak je istaknuo da to nije izvedivo u okviru europskog tržišta.

-Hrvatska, kao i druge europske zemlje, ne može samostalno definirati zaštitne cijene. Možemo međutim poticati proizvođače da se preorijentiraju na visokoproteinske i durum sorte pšenice, za koje postoji tržište i viša otkupna cijena. Hrvatska te sorte trenutačno uvozi, rekao je.

Čondić-Galiničić dodao je kako bi se moglo razmišljati o potporama za tradicionalne sorte pšenice te revitalizaciji manjih proizvodnji koje su nestale s tržišta.