Ususret proljetnoj sjetvi

Prošlu je proizvodnu godinu obilježio pad otkupnih cijena pšenice te smanjenje izvoza pšenice i kukuruza, dvije ratarske kulture u čijoj smo proizvodnji i više nego samodostatni. Istaknuo je to državni tajnik Tugomir Majdak te dodao kako pomoć zbog gubitaka u prošlogodišnjoj proizvodnji stiže iz krizne rezerve Europske unije i to u iznosu od 10 milijuna eura. Nedavno je notificiran i dodatni iznos od 15 milijuna eura za ratarski sektor.

"Jesenska je sjetva bila na razini 2020. godine, što je nešto manje sjetvenih površina nego 2022. i 2023. Naše su poljoprivrednike demotivirale manje otkupne cijene. Pšenica je prošle jeseni zasijana na oko 140 tisuća hektara, ječam na 60 tisuća hektara, dok su za oko 2 tisuće hektara povećane površine pod uljanom repicom. U proljetnoj su sjetvi jarine sijane nešto ranije nego proteklih godina te se u veljači bilježi nedostatak sjemenskog materijala. Raniji su rokovi sjetve, ponajprije jarog ječma, zobi i tritikalea  iznenadili distributere, no trenutačno ima dovoljno sjemena na domaćem tržištu. Sjetva kukuruza planira se na oko 280 tisuća hektara, a šećerna se repa sije na 11 tisuća hektara, što je za gotovo 3 tisuće više nego lani. Rast će i površine pod sojom  te će se ona sijati na 85 tisuća ha (15 tisuća ha više nego lani). Mineralnih gnojiva bit će dovoljno i cijena im je trenutačno prihvatljiva za poljoprivrednike, kao i cijene sjemena i zaštitnih sredstava koje su na razini prošle godine, rekao je državni tajnik Tugomir Majdak. Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Goran Jukić potvrdio je kako sjemena za proljetnu sjetvu ima dovoljno. "U Hrvatskoj imamo stabilnu i kontinuiranu sjemensku proizvodnju koja stalno raste. U ovom trenutku imamo preko 22 tisuće ha, što je povećanje od 7,5 posto u odnosu na lani. Što se tiče glavnih ratarskih kultura sjemena jarog ječma bilo je dovoljno, na razini prošle godine. Cijene su bile niže nego prošle godine, dok je sjeme šećerne repe skuplje nego lani, no osigurane su dovoljne količine. Bit će i dovoljno sjemena suncokreta po cijeni manjoj od lanjske, kao i sjemena kukuruza iz domaće proizvodnje, također po nižim cijenama.  Sjeme kukuruza iz uvoza skuplje je nego lani. Osigurane su i velike količine sojinog sjemena po cijenama i 20 posto nižim nego lani". Direktor prodaje u Petrokemiji Damir Piršić rekao je kako je u vlasništvo te tvrtke 1. svibnja prošle godine s 54 posto ušla turska kompanija  Yildirim koja ima tvornice i u Belgji, Nizozemskoj i Turskoj. "Proizvodnja je pokrenuta u srpnju 2023., nakon 17 mjeseci zastoja te se hrvatsko tržište uglavnom opskrbljuje s proizvodima iz Kutine. Od tada je proizvedeno 120 tisuća tona gnojiva. "Pozivamo seljake da se pravodobno opskrbe s potrebnom robom, s obzirom da je tržište gnojiva u posljednje vrijeme stabilno. Znakovit je pad potrošnje mineralnih gnojiva te struka treba savjetovati  da se potrošnja poveća, jer će u protivnom biti ugroženi napori oplemenjivača kod selekcije sjemena. Poruka je proizvođačima da će gnojiva i zaštitnih sredstava biti dovoljno na tržištu". Član Uprave Hrvatske industrije šećera Dino Bičvić rekao je da prvi put nakon pet godina bilježe rast površina pod šećernom repom. "To se posebno odnosi na male proizvođače koji su za 68 posto povećali površine pod repom. "Sjetva je počela u drugom tjednu ožujka te se nadamo kako ćemo proljetnu sjetvu završiti do Uskrsa. Osigurane su dovoljne količine sjemena i očekujemo proizvodnju od 700 tisuća tona repe, odnosno  105 tisuća tona šećera. Optimum je to za šećeranu naše veličine i hrvatsko tržište".