Denis Khermayer: Djeca gotovo više ne čitaju, škola se mora prilagoditi novim generacijama

Nova školska godina počela je i u Prvoj privatnoj srednjoj školi Andrije Ljudevita Adamića u Rijeci, koja trenutačno ima oko 155 učenika. Škola je ušla u 21. godinu rada, a učenici su se vratili i u obnovljene prostore zgrade u središtu Rijeke.

O tome koliko su se učenici promijenili tijekom posljednjih dvadesetak godina, zašto sve manje čitaju, zbog čega mnogi završavaju na instrukcijama, ali i kako odabrati srednju školu, razgovarali smo s osnivačicom škole, profesoricom i nekadašnjom ravnateljicom Denis Khermayer.

"Gotovo nitko više ne čita"

Khermayer, koja je cijeli radni vijek provela u obrazovanju, kaže da se odnos učenika prema školi i učenju značajno promijenio.

– To su neka nova djeca. Gotovo nitko više ne čita. Kad ih pitate što ne vole, kažu da ne vole čitati, ne vole ni hrvatski jezik. Čak im je draža matematika, što nekada nije bilo – kaže Khermayer.

Razlog vidi upravo u tome što hrvatski jezik zahtijeva čitanje, dok današnji učenici, tvrdi, traže brža rješenja. Nekada je čitanje lektire i drugih tekstova bilo nešto što se podrazumijevalo, dok je danas među srednjoškolcima učenika koji redovito čitaju sve manje.

Promijenile su se i navike učenja kod kuće.

– Jako malo doma uče. Mi se trudimo da što više toga shvate na satu. Ako na satu nešto slušaju i razumiju, onda je to već odlična stvar – ističe.

U školi su se zato pokušali prilagoditi novim generacijama, među ostalim i drukčijom organizacijom nastave, kako učenici ne bi istodobno bili opterećeni prevelikim brojem predmeta.

Posebno pitanje postale su i instrukcije. Khermayer smatra da znanje koje učenik poslije škole traži na instrukcijama prije svega treba pokušati dobiti tijekom nastave.

– Roditeljima govorimo: nemojte to plaćati. Pred njim je njegov profesor, koji će ga na kraju i ispitivati. Trudimo se iz petnih žila da instrukcije ne budu potrebne – kaže.

Učenicima su zato omogućene konzultacije, posebno kada se ne usude pred cijelim razredom priznati da nešto nisu razumjeli.

– Djeci je teško pitati pred cijelim razredom. Treba ih ohrabrivati i pokazati im da imaju pravo pitati. Treba vremena dok to nauče – dodaje Khermayer.

Umjetna inteligencija promijenila je i učenje i prepisivanje

Nove tehnologije dodatno su promijenile školu. Mobiteli, pametni satovi, internet, a sada i umjetna inteligencija učenicima omogućuju da do odgovora dođu gotovo trenutačno.

Zbog toga, smatra Khermayer, profesori moraju mijenjati i način na koji zadaju zadatke. Ako umjetna inteligencija određeni zadatak može riješiti za nekoliko trenutaka, klasična domaća zadaća više ne mora pokazivati što učenik doista zna.

– Mi učimo, oni uče. Učenici brže od nas, a mi ih pratimo – slikovito opisuje odnos profesora i učenika prema novim tehnologijama.

Promijenio se i interes učenika pri izboru srednje škole. Khermayer primjećuje veće zanimanje za strukovna zanimanja, a kaže da ih često biraju upravo učenici, dok bi roditelji češće željeli da djeca upišu gimnaziju.

Neki mladi već nakon osnovne škole žele obrazovanje koje će ih pripremiti za konkretno zanimanje i omogućiti im raniji izlazak na tržište rada.

U riječkoj privatnoj školi zato, uz gimnazijski program, postoje programi za fizioterapeutske i farmaceutske tehničare. Khermayer ističe kako među fizioterapeutima imaju mnogo sportaša, kojima takvo obrazovanje pruža zanimanje kojim se mogu baviti i nakon sportske karijere.

Kada je riječ o gimnazijskom obrazovanju, škola je uvela model u kojem učenici prve dvije godine prolaze opći gimnazijski program, a potom biraju usmjerenje prema vlastitim interesima. Među područjima su prirodoslovlje, informatika i matematika, strani jezici i društveno-humanistički sadržaji, a ove je godine uvedeno i usmjerenje prema arhitekturi, dizajnu i umjetnosti.

Takav model, smatra Khermayer, učenicima daje vrijeme da prije konačnog usmjerenja bolje upoznaju vlastite interese i sposobnosti.

– Ako biraju nešto, neka to vole i neka sami odaberu. To je pošteno – zaključuje Denis Khermayer, dodajući kako budućnost vidi upravo u gimnazijama koje učenicima omogućuju da se tijekom školovanja postupno usmjere prema području koje ih najviše zanima. Poslušajte cijelu emisiju: