Divlji zapad psihologije: susret znanosti otvara brojne prilike i mogućnosti

Istraživanja u kojima je psihologija povezana s drugim znanstvenim disciplinama u posljednjem su desetljeću porasla za više od 300 posto, što pokazuje koliko je interdisciplinarnost postala ključna za razumijevanje životnih problema, doznali smo u jednom od prvih predavanja 15. Rijeke psihologije. 

Predavanjem o prostoru u kojem se psihologija sudara s biokemijom, ekonomijom, IT-jem, ekologijom, politikom... prostoru u kojem se intenzivno razvijaju nove ideje s kojima se mijenjaju pravila igre, otvorena je 15. manifestacija Rijeka psihologije. 

Ravnatelj Diplomatske akademije RH, dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju Sveučilišta Libertas, osnivač Laboratorija za socijalnu psihologiju... prof. dr. sc. Petar Turčinović odabrao je govoriti o području u kojem se rađa budućnost psihologije. Budućnost koju dijelom već živimo, a u kojoj je psihologija hrabrija, kreativnija i puno zanimljivija nego što se to čini iz tradicionalnih razvoja karijera. 

Naime, istaknuo je, oko 60 posto psihologa u Hrvatskoj još uvijek se bavi klasičnim granama poput kliničko-zdravstvene, organizacijske i obrazovne psihologije, dok je oko 40 posto prisutno u novijim i interdisciplinarnim područjima. A neka od tih područja već su postala standardna, npr. forenzična psihologija. 

Jedan od lajtmotiva predavanja bio je da problemi ne dolaze u znanstvenim disciplinama. Da je došlo vrijeme u kojem se praktični problemi ne promatraju multidisciplinarno, kao na paralelnim tračnicama, kada svaka disciplina isti problem promatra iz svog kuta; nego interdisciplinarno, u ispreplitanju i povezivanju istraživanja, rezultata i nalaženja rješenja. 

 

Primjerice, naveo je Turčinović, depresija se više ne proučava samo iz psihološke ili medicinske perspektive, nego se te dvije discipline povezuju kako bi se dobila potpunija slika i učinkovitiji načini liječenja. 

Jedan od primjera takvog pristupa je nedavno kinesko-britansko istraživanje o usamljenosti. U studiji provedenoj na više od 42.000 ispitanika znanstvenici su analizirali više od dvije tisuće proteina u mozgu. Otkriveno je pet proteina koji su snažno povezani s osjećajem socijalne izolacije. 

Prema Turčinoviću, ti bi proteini u budućnosti mogli postati biomarker za mjerenje usamljenosti, ali i potencijalna meta terapija koje bi, uz psihološke intervencije i društvene promjene, mogle smanjiti zdravstvene posljedice izolacije. Naime, brojna istraživanja pokazuju da usamljeni ljudi žive kraće od onih koji imaju razvijene društvene odnose.

Osim s očitim znanostima, psihologija se može spojiti i npr. s arheologijom. Kao primjer Tučinović je naveo analizu pisama astronoma Nikole Kopernika, u kojima se može prepoznati korištenje različitih oblika socijalne moći kako bi osigurao podršku za svoj znanstveni rad u neslobodnim uvjetima 16. stoljeća. Takve analize pokazuju kako psihološki uvidi mogu pomoći u razumijevanju povijesnih ličnosti i njihovih strategija življenja u tadašnjim društvenim okolnostima.

Najočitiji primjeri interdisciplinarnosti su popisi dobitnika Nobelovih nagrada. Nobelove nagrade iz ekonomije dobili su istraživači čiji su radovi snažno povezani s psihologijom. Među njima su ekonomist Richard Thaler i psiholog Daniel Kahneman, autor knjige Thinking, Fast and Slow. Njihova istraživanja pokazala su kako način na koji ljudi razmišljaju utječe na ekonomske odluke i financijske procese.

Podsjetio je Petar Turčinović i na de Mella koji je rekao da bi psihologija trebala biti "ljepilo" koje povezuje različite znanstvene discipline, jer se u središtu svih problema nalazi - čovjek. A psihologija je "prevoditelj" ljudskog iskustva.

Poslušajte razgovor s dr. sc. Turčinovićem u emisiji Akademskih kvarat ure: