Profesionalna orijentacija mladih u fokusu riječkih gimnazijalaca: "Nitko nas ne uči kako odlučiti što dalje"

Kako odabrati pravi fakultet, zanimanje i životni put sa samo 18 godina? Upravo tim pitanjem bavile su se učenice trećeg razreda Prve riječke hrvatske gimnazije kroz fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠIZ), istražujući izazove profesionalne orijentacije među mladima.

U emisiji "Klasa Optimist" učenice Pia i Valnea, zajedno sa svojom profesoricom Helenom de Karina, otvoreno su govorile o pritisku koji osjećaju srednjoškolci pri donošenju odluka koje bi trebale odrediti njihovu budućnost.

- Imali smo osjećaj kao da nas prvi put netko pita što nas zapravo muči i što želimo promijeniti, rekla je Pia i Valnea objašnjavajući zašto se odlučila uključiti u predmet Škola i zajednica.

Profesorica Helena de Karina pojasnila je kako je ŠIZ zamišljen kao predmet građanskog odgoja i obrazovanja koji povezuje školu i zajednicu, ali s posebnom razlikom — sadržaj ne određuju profesori, nego sami učenici.

- Prva faza rada je da učenici razmišljaju o problemima koji ih muče. Taj proces nikad nije kratak jer je cilj da grupa zajednički dođe do teme koja ih povezuje, istaknula je de Karina.

Prije nego što su se odlučili za profesionalnu orijentaciju, učenici su razmatrali različite teme — od javnog prijevoza u Rijeci do mentalnog zdravlja. No upravo je pitanje budućnosti i izbora karijere izazvalo najveći interes.

- Shvatili smo da je to nešto što nas sve najviše brine. Već sljedeće godine smo maturanti i osjećamo da bismo već sada trebali znati što želimo, rekla je Valnea.

Učenice su tijekom projekta provele istraživanje među studentima iz Hrvatske, Italije i Slovenije. Anketirali su stotinjak studenata kako bi doznali koliko ih je obrazovni sustav pripremio za donošenje odluka o studiranju i karijeri.

Rezultati su, kažu, potvrdili njihovu početnu pretpostavku.

- Mnogi studenti rekli su nam da su i dalje zbunjeni i da nisu znali kome se obratiti za pomoć pri odabiru fakulteta, rekla je Pia.

Ipak, istraživanje im je donijelo i određeno olakšanje.

- Više nemamo osjećaj da smo jedini koji ne znaju što žele nakon srednje škole. Shvatili smo da je to normalno, dodala je Valnea.

Tijekom projekta učenici su surađivali s nizom stručnjaka i institucija. Među gostima bili su bivša rektorica Snježana Prijić-Samadžija, sociologinja obrazovanja Karin Doolan te novinarka Dora Kršul.

Posjetili su i Ured za karijere riječkog sveučilišta te razgovarali sa stručnjacima iz Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Najvažnija poruka koju su učenici iz svega izvukli jest da pogrešan izbor fakulteta zapravo ne postoji.

- Odustajanje od fakulteta ili promjena smjera ne bi se trebali gledati kao neuspjeh, nego kao dio upoznavanja sebe, poručile su učenice.

Projekt se nije zaustavio samo na istraživanju. Učenici sada rade na pokretanju alumni mreže Prve riječke hrvatske gimnazije, koja bi budućim generacijama pružala mentorsku podršku pri izboru fakulteta, zapošljavanju i pripremama za maturu.

- Želimo imati ljude kojima se možemo javiti za savjet i koji će nam pokazati kako izgleda život nakon srednje škole, objasnile su učenice.

Interes bivših učenika već je velik — javili su se alumni iz SAD-a, Švedske i Italije, a prvi susret planiran je 19. svibnja, dijelom i online.

Osim toga, učenici pripremaju i podcast u sklopu Slowmotion Festivala, gdje će objediniti sve što su tijekom godine istraživali o profesionalnoj orijentaciji mladih.

Za kraj emisije Pia i Valnea poslale su poruku svim učenicima koji još nisu sigurni što žele nakon srednje škole.

- U redu je ako ne znaš što želiš. Nismo sigurni ni mi, nisu ni mnogi maturanti. Važno je samo da pronađeš nešto što te zanima, rekla je Valnea.

Pia je zaključila - Ne postoje pogreške jer iz svakog izbora nešto naučiš. O ovim stvarima treba više razgovarati jer smo svi zapravo zbunjeni oko toga što dalje.

Poslušajte cijelu Klasu Optimist: