Zovi doktora: Lupus - bolest stotinu lica koja se često teško prepoznaje

Povodom Svjetskog dana lupusa, koji se obilježava 10. svibnja, u emisiji "Zovi doktora" gostovao je prof. dr. sc. Srđan Novak, reumatolog i klinički imunolog, ujedno pročelnik istoimenog Zavoda iz KBC-a Rijeka te predsjednik Hrvatskog reumatološkog društva. Tema razgovora bila je jedna od najsloženijih autoimunih bolesti današnjice – lupus.

Kako je istaknuo profesor Novak, riječ je o bolesti koju mnogi poznaju tek iz televizijskih serija, ali u stvarnosti lupus može biti iznimno ozbiljan i zahvatiti gotovo svaki organ u tijelu.

Lupus je autoimuna bolest, što znači da imunološki sustav greškom napada vlastito tijelo. 

Najčešće se govori o sistemskom eritemskom lupusu, obliku bolesti koji osim kože može zahvatiti zglobove, bubrege, srce, pluća pa čak i središnji živčani sustav.

Naziv bolesti dolazi još iz srednjeg vijeka – riječ "lupus" na latinskom znači vuk. Tadašnje kožne promjene podsjećale su liječnike na ogrebotine vučjih kandži. Danas je najpoznatiji znak bolesti takozvani "leptirasti osip" preko obraza i nosa.

No lupus se ne manifestira jednako kod svih pacijenata, pojašnjava Novak.

- Jedna bolest može zaista napasti različite organe i organske sustave, objasnio je Novak.

Problem s lupusom je što se često "šulja" godinama. Umor, bolovi u zglobovima, povremene temperature, mršavljenje ili osjetljivost na sunce mnogi pripisuju stresu ili iscrpljenosti.

Tek kombinacija više simptoma može pobuditi sumnju na bolest.

Profesor Novak upozorava da posebnu pažnju treba obratiti na fotosenzitivnost – situacije u kojima koža odjednom burno reagira na sunce, iako osoba ranije nije imala takvih problema.

Kod nekih pacijenata bolest ipak nastupa naglo, osobito kada zahvati bubrege. Tada se mogu javiti jaka oticanja nogu i lica te ozbiljna oštećenja bubrega.

Lupus daleko češće pogađa žene nego muškarce – čak osam do devet puta češće.

Razlog se, prema današnjim saznanjima, krije u hormonima i genetici. Estrogen utječe na jaču aktivaciju imunološkog sustava, a važnu ulogu imaju i geni smješteni na X kromosomu.

Ipak, kada muškarci obole, bolest je često teža.

Za razliku od nekih drugih autoimunih bolesti, kod lupusa je povezanost sa sunčevim zračenjem vrlo jasno dokazana.

UV zrake mogu aktivirati imunološke procese i izazvati pogoršanje bolesti, čak i kod pacijenata koji u tom trenutku nemaju izražene kožne simptome.

Zbog toga liječnici osobama s lupusom preporučuju oprez tijekom ljetnih mjeseci i zaštitu od sunca.

Jedan od ključnih testova u dijagnostici su antinuklearna antitijela, koja se određuju iz krvi.

Ako taj test nije pozitivan, lupus je vrlo malo vjerojatan. Međutim, pozitivan nalaz sam po sebi ne znači nužno da osoba ima lupus, pa su često potrebne dodatne pretrage i detaljna klinička obrada.

Kod zahvaćenosti bubrega ponekad se radi i biopsija.

Dobra vijest je da danas većina pacijenata, uz pravilno liječenje i kontrole, može voditi kvalitetan i aktivan život.

Žene s kontroliranom bolešću mogu planirati trudnoću, sport i posao nisu nužno ograničeni, a moderna terapija značajno je poboljšala prognozu bolesti.

Lupus ipak ima razdoblja pogoršanja, takozvane "flareove", kada se simptomi ponovno aktiviraju. Tada se mogu pojaviti osipi, temperatura i bolovi u zglobovima.

Nasljednost postoji, ali bolest nije "zarazna" u obitelji.

Iako se lupus češće pojavljuje unutar nekih obitelji, ne prenosi se izravno s generacije na generaciju.

Postoji genetska predispozicija, no za razvoj bolesti obično je potreban i dodatni "okidač" – primjerice virusna infekcija, hormonalne promjene ili izlaganje suncu.

Stručnjaci zato naglašavaju važnost ranog prepoznavanja simptoma i pravovremenog javljanja liječniku.

Jer upravo rano otkrivanje može spriječiti trajna oštećenja organa i omogućiti pacijentima dug i kvalitetan život.

U emisiji su kao i svakog utorka brojna pitanja postavljali i slušatelji, a neka su se ticala i drugih autoimunih bolesti.

Poslušajte Zovi doktora: