Klik koji može skupo stajati: Kako prepoznati lažne poruke i pozive

Lažne poruke o prometnim kaznama, neplaćenim računima za struju, pozivi „iz bolnice” ili poruke tipa „mama, ovo mi je novi broj” posljednjih su mjeseci postali svakodnevica za brojne građane. Prevaranti pritom koriste sve sofisticiranije metode, a stručnjaci upozoravaju da žrtva može postati gotovo svatko.

O tome kako funkcioniraju moderne internetske prevare i kako se zaštititi u emisiji Perspektiva govorio je stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan.

- To nije stvar gluposti, nego psihologije. Prevaranti iskorištavaju trenutke kada smo umorni, pod stresom, žurimo ili smo emocionalno ranjivi, upozorava Gulan. 

Dodaje kako internetski prevaranti često nisu hakeri u klasičnom smislu, nego vješti manipulatori koji koriste tehnike vrlo slične marketinškima.

Prema njegovim riječima, većina prevara temelji se na tri ključna okidača – strahu, pohlepi i žurbi. 

Građane se tako zastrašuje ovrhama, blokadama računa ili oduzimanjem vozačke dozvole, nudi im se laka zarada ili ih se tjera na hitnu reakciju porukama poput "ponuda vrijedi samo danas".

- Kad mozak uđe u stanje stresa, donosimo brze i loše odluke. Upravo to prevaranti žele, kaže Gulan.

Posebno upozorava na lažne poruke koje se predstavljaju kao službene obavijesti institucija poput MUP-a, HEP-a, Hrvatske pošte ili banaka. 

Autoritet institucija kod građana automatski izaziva povjerenje, što prevaranti vrlo uspješno koriste.

Jedna od najčešćih metoda su lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično originalnima. Gulan savjetuje građanima da pažljivo provjeravaju internetske adrese.

- Linkove treba čitati s desna na lijevo. Nije isto piše li "prekrsaj.mup.hr" ili "mup.prekrsaj.hr". Samo dio neposredno prije .hr ili .com označava stvarnu domenu, objašnjava.

Dodatni problem predstavljaju i prevare koje ciljaju emocije roditelja. Primjeri su poruke "mama, ovo mi je novi broj" ili pozivi navodno iz bolnice u kojima se hitno traži novac za liječenje djeteta.

- Bolnice u Hrvatskoj ne traže novac telefonski za nastavak liječenja. Ako dobijete takav poziv, treba odmah posumnjati na prevaru, ističe Gulan.

Savjetuje i da se nikada ne reagira impulzivno. Umjesto toga, potrebno je zastati, pričekati barem pola sata i sve provjeriti putem službenih kontakata institucija.

- Nikad ne zovite broj iz sumnjive poruke. Uvijek sami pronađite službeni broj MUP-a, banke ili druge institucije i provjerite informaciju, kaže.

U slučaju da je netko ipak kliknuo na sumnjiv link ili ostavio podatke, reakcija mora biti brza – odmah kontaktirati banku, blokirati karticu i promijeniti lozinke. 

Preporučuje i uključivanje dvofaktorske autentifikacije na svim važnim servisima.

Iako se često misli da su stariji građani najčešće žrtve, Gulan upozorava da problem sve više zahvaća i mlađe generacije.

- Mladi imaju preveliko povjerenje u tehnologiju. Ako tehnologija nešto kaže, automatski vjeruju da je to istina, upozorava.

Zaključuje kako je ključ zaštite u razvoju digitalne pismenosti i kritičkog razmišljanja.

- Kad god nešto djeluje hitno, treba stati i provjeriti. Nema te situacije koja se neće moći riješiti za pola sata, poručuje Gulan.

Poslušajte cijelu Perspektivu: