Rijeka: superračunalo Bura pomoći će u čitanju najveće astronomske knjižnice u povijesti

Astrofizičari s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci sudjeluju u međunarodnoj kolaboraciji LSST čiji je cilj zabilježiti najdetaljniju mapu svemira dosad. 

Legacy Survey of Space and Time je trenutno najveći projekt koji financira Nacionalna zaklada za Znanost SAD-a, a u nju su uključeni znanstvenici i stručnjaci iz poduzetničkog svijeta iz 35 institucija, oko 500 istraživačkih grupa. 

Riječ je o najvećem poduhvatu takve vrste ikad u astronomiji i astrofizici koji će omogućiti potpuno nov pogled u istraživanje svemira. Na vrhu planine Cerro Pachon u Čileu niknuo je Opservatorij Rubin u kojem će sredinom 2024. godine svjetlo ugledati teleskop veličine 8,4 metara. 

Zahvaljujući velikoj brzini i širokom kutu snimanja kamera s tog teleskopa snimat će južno nebo svaka tri dana tijekom 10 godina, sve do 2035., i omogućiti gotovo filmsko opažanje astronomskih pojava. Predviđa se da će samo u prvom mjesecu rada zabilježiti više svemira i astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u povijesti.

Riječ je o ogromnoj količini podataka koju treba snimiti, pohraniti, a onda i obrađivati da bi iz 'astronomske knjižnice' dobili razumljive priče o, primjerice, promjenama na astronomskim objektima i fenomenima.

Jedan od 13 međunarodnih računalnih centara koji će raditi na obradi tih podataka bit će superračunalo Bura Sveučilišta u Rijeci i u tom dijelu posla surađivat će riječki astrofizičari. Dio Hrvatske grupe u LSST kolaboraciji su i astrofizičari s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba koji će sudjelovati u razvoju softvera za prikaz sjaja zvijezda unutrar baze od oko 20 milijardi zvijezda te znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu - Opservatorija Hvar.

Direktor Opservatorija Vera Rubin je dr. sc. Željko Ivezić, profesor astrofizike na Sveučilištu Washington, član Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci i naslovni profesor na Fakultetu za fiziku riječkog sveučilišta. Na tom fakultetu odvija se diplomski studij fizike, smjer astrofizika i fizika elementarnih čestica pa je opravdana pretpostavka da će sadašnji i budući polaznici tog studija dio svojih radova moći razvijati u okviru LSST projekta.

Više od 200 astronoma, astrofizičara i znanstvenika iz srodnih područja okupilo se krajem rujna u Poreču na petoj međunarodnoj LSST@Europe konferenciji, a sudionici su stigli iz 19 zemalja, sa svih kontinenata osim Antartike.

O čemu su razgovarali, kakve podatke očekuju tijekom desetljeća snimanja i rezultate u desetljećima koji slijede, zašto je dobro astrofiziku studirati u Rijeci te kakve veze sa svime time ima fićo, pitali smo u Akademskih kvarat ure dr. sc. Tomislava Jurkića s Fakulteta za fiziku, voditelja riječkog tima u LSST kolaboraciji, poslušajte: