Caffe Europa iz Sofije: konkurentnost, kriza povjerenja i utjecaj AI-a na informacijski prostor

Na seminaru Connecting EU, koji je u Sofiji 6. i 7. srpnja organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), okupili su se komunikacijski stručnjaci, predstavnici institucija i civilnog društva kako bi raspravili ključne izazove s kojima se danas suočava Europska unija.

EGSO je savjetodavno tijelo EU podijeljeno u tri skupine – predstavnike poslodavaca, radnika i organizacija civilnog društva – koje zajedno zastupaju oko 90 milijuna europskih građana, a svoja mišljenja donose konsenzusom kroz dijalog i usklađivanje različitih interesa.

Konkurentnost ne znači nisku plaću

Potpredsjednica EGSO-a za komunikacije Marija Hanževački istaknula je da je jedan od glavnih naglasaka sofijskog susreta pitanje kako uskladiti konkurentnost, europski socijalni model i održivost, uz zaštitu ekoloških standarda. Paralelno se raspravljalo i o obrani demokracije u državama članicama u kontekstu populističkih pokreta, dezinformacija i lažnih vijesti koje dodatno opterećuju javni prostor.

- Konkurentnost podrazumijeva ulaganje u tehnologiju, ulaganje u ljude, radnike i obrazovanje. Konkurentna tvrtka u konačnici je produktivna zahvaljujući tim ulaganjima, a dobit bi trebala dijeliti s radnicima. Konkurentnost ne znači nisku plaću, konkurentnost znači ulaganje u tehnologije, u znanje radnika i obrazovanje, naglasila je Hanževački, podsjećajući da se o istoj temi intenzivno raspravlja i u Hrvatskoj.

Mali proizvođač iz Like – primjer europske prilagodbe

Seminari poput ovoga važni su i za obrtnike, jer europske politike izravno utječu na njihovo poslovanje, poručila je Violeta Jelić, glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore i predstavnica poslodavaca u EGSO-u. Obrtnici, kaže, moraju pratiti procese jer su dio jedinstvenog tržišta, a pravila koja se donose u Bruxellesu primjenjuju se i u Hrvatskoj.

Jelić se prisjetila jedne starije "bitke" u kojoj je, na radost malih proizvođača širom EU, uspjela izboriti izuzeće za mikro proizvođače alkoholnih pića. 

- Bilo je apsurdno tražiti da mali proizvođač višnjevca iz Like, koji uz lokalnu cestu pred svojim kućnim pragom u sezoni proda pedesetak litara, svaku pojedinu tranšu nosi u Zagreb na skupo ispitivanje kako bi dobio deklaraciju. Uspjeli smo dogovoriti kompromis i osigurati da se proizvođači malih količina izuzmu iz takve odredbe, rekla je Jelić.

Odluka se, istaknula je, primjenjuje u svim državama članicama, a nada se da će se uskoro odnositi i na veći broj zemalja s obzirom na očekivano proširenje EU.

Bugarsko iskustvo s eurom: manje keša, manje sive ekonomije

Nezaobilazna tema u Sofiji bio je i nedavni ulazak Bugarske u europodručje – proces kojeg se u Hrvatskoj još živo sjećamo. O bugarskom iskustvu i percepciji rasta cijena govorila je Zornitsa Roussinova, predsjednica Bugarskog nacionalnog ekonomskog i socijalnog vijeća.

- Cijene rastu, a razlog nije samo geopolitička situacija, nego se u većini slučajeva radi o energetskoj krizi. Dok je prošle godine glavna zabrinutost ljudi bila hoće li izgubiti ušteđevinu ili hoće li cijene skočiti zbog ulaska Bugarske u eurozonu, sada su ljudi sve manje zabrinuti je li riječ o levu ili euru, kazala je. 

Bugarska je, dodaje, vrlo brzo postigla da je oko 95 posto postojećih leva završilo u bankama i središnjoj banci.

- Manje gotovine znači manje sive ekonomije. Danas čak i najmanje trgovine u malim četvrtima koriste kartično plaćanje i bankovne transakcije; plaćanja gotovinom sve je manje i to je dobar znak, poručila je Roussinova. 

Istaknula je i da su mediji imali važnu ulogu u razotkrivanju špekulacija s cijenama te su pomogli smiriti situaciju u prvim mjesecima nakon uvođenja eura.

Pad Viktora Orbána: kada strah više ne funkcionira

O dezinformacijskim kampanjama, lažnim vijestima i manipulaciji putem umjetne inteligencije bilo je mnogo govora u Sofiji, što je ilustrirala mađarska novinarka i fact-checkerica Zsófia Fülöp iz medija Lakmusz. 

Govorila je o razlozima političkog pada Viktora Orbána, koji je godinama dominirao mađarskom politikom, a u posljednjoj predizbornoj kampanji intenzivno se oslanjao na poruke pogonjene dezinformacijama i AI sadržajem.

- Orbanova je vlada godinama tražila skupine koje će okriviti – romsku zajednicu, migrante, LGBTQ zajednicu, Ukrajince – kako bi od njih napravila žrtvene janjce, poticala mržnju i pronašla nekoga koga će okriviti za sve. Širenje straha može funkcionirati neko vrijeme, ali ne i zauvijek; ljudima je toga jednostavno postalo dosta, rekla je Fülöp.

Dodala je da je narativ o tome da je vlada jedina koja može zaštititi Mađarsku od rata i slanja vojnika na ukrajinsko bojište neko vrijeme imao učinka, ali ponavljanje iste priče u novom izbornom ciklusu više nije prošlo. 

Ključno je, kaže, bilo i pojavljivanje nove oporbene figure Pétera Magyara te kumulirani učinak korupcijskih afera i osjećaja da "oligarsi mogu raditi što žele bez posljedica", zbog čega je javnosti u jednom trenutku jednostavno prekipjelo.

Europa u prijelaznom razdoblju

Razgovori iz Sofije pokazuju Europu u svojevrsnom prijelaznom razdoblju: s jedne strane ekonomskim izazovima i percepcijom rasta troškova života, a s druge potrebe za jačanjem demokratskih institucija i povjerenja građana. 

U tom prostoru između ekonomije i politike, institucije poput EGSO-a pokušavaju graditi mostove između radnika i poslodavaca, nacionalnih interesa i europskih politika, percepcije i stvarnosti.

Emisiju Caffe Europa poslušajte u nastavku: