13 godina Hrvatske u EU: Više od milijarde eura za PGŽ, ali ključni izazovi tek dolaze

U povodu 13. obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u Gradskoj knjižnici Rijeka održana je 1. srpnja konferencija i panel-rasprava u organizaciji Europe Direct centra Primorsko-goranske županije. Sudionici su analizirali dosadašnje učinke članstva, s posebnim naglaskom na regionalni razvoj, korištenje europskih fondova i izazove koji Hrvatsku čekaju u nadolazećem razdoblju.

Prema riječima Ivana Bote iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatska je u proteklih 13 godina ostvarila značajan financijski benefit od članstva.

-Hrvatska je povukla oko 21 milijardu eura više nego što je uplatila u europski proračun. Primorsko-goranska županija pritom je povukla oko 1,17 milijardi eura, a iza tih brojki stoje konkretni projekti diljem regije, istaknuo je Bota.

Među projektima koji su sufinancirani europskim sredstvima nalaze se infrastrukturni zahvati poput riječkog prometnog i komunalnog sustava, nabava autobusa za Autotrolej, kao i niz lokalnih projekata – od vatrogasnih domova do kulturne infrastrukture.

Zamjenik župana Robert Matić naglasio je kako investicijski ciklus i dalje traje, uz snažan fokus na dugoročni razvoj.

- U pripremi i realizaciji imamo više od 150 projekata vrijednih preko 200 milijuna eura. Ključno je da projekti budu dugoročni, usmjereni na razvoj industrije, digitalnu i zelenu tranziciju, ali i očuvanje naših tradicionalnih sektora poput brodogradnje i poljoprivrede, rekao je Matić.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić, upozorio je kako Hrvatska ulazi u novu fazu razvoja u kojoj europska sredstva više neće biti dovoljna sama po sebi.

- Došli smo s oko 60 posto europskog prosjeka na 91 posto. No sada ulazimo u tzv. "zamku srednjeg dohotka". Daljnji napredak ovisit će o kvaliteti obrazovanja, institucija i upravljanja, istaknuo je Kružić.

Dodao je kako je struktura gospodarstva i dalje izazov.

- Danas se oko 70 posto radnih mjesta temelji na niskoj razini znanja i tehnologije. Ako želimo biti razvijeni dio Europe, moramo ulagati u znanje, inovacije i kompetencije, upozorio je.

Kružić je također naglasio ulogu razvojne agencije u pripremi i provedbi projekata, navodeći kako su sudjelovali u projektima vrijednima više od 310 milijuna eura te surađivali s gotovo svim javnim institucijama u regiji.

U sklopu događanja predstavljen je i novi Europe Direct centar u prostoru Gradske knjižnice Rijeka, zamišljen kao otvoreno mjesto informiranja i susreta građana s europskim temama.

- Građani će ovdje moći dobiti informacije o EU politikama, fondovima i mogućnostima, ali i jednostavno doći, informirati se i razgovarati, rekao je voditelj centra Srđan Kerčević.

Istaknuo je kako mlade najviše zanimaju programi mobilnosti poput Erasmusa, dok starije generacije češće postavljaju pitanja o poslovnim prilikama, fondovima i funkcioniranju europskih institucija.

Na panelu su predstavljeni i konkretni projekti u kulturi. Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamara Mataija govorila je o energetskoj obnovi Guvernerove palače, projektu vrijednom 8,2 milijuna eura, velikim dijelom financiranom iz EU fondova.

Gradska knjižnica Rijeka najavila je projekt "Knjiga u krugu", vrijedan 725 tisuća eura, koji uključuje novi županijski bibliobus i niz programa za poticanje čitanja.

- Cilj je osnažiti čitateljsku kulturu, posebno u sredinama bez knjižnica, ali i kroz suvremene programe i kampanje približiti knjigu građanima, rekao je Kristian Benić.

Inspiraciju za razvoj knjižničnih programa, dodao je, pronalaze u europskim primjerima dobre prakse, osobito u skandinavskim zemljama.

Zaključak panela bio je jasan: europska sredstva bila su ključan pokretač razvoja, no sljedeća faza zahtijevat će više znanja, strateškog planiranja i kvalitetnog upravljanja kako bi se dosegnuo puni potencijal članstva.

Poslušajte emisiju Caffe Europa: