Zelenija Rijeka: 70 novih stabala na 10 lokacija, a stižu i veliki projekti

Zelene površine u gradovima više nisu samo pitanje estetike. One postaju važan dio borbe protiv toplinskih otoka, zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta i prilagodbe klimatskim promjenama. U Rijeci je upravo s tim ciljem osnovano Povjerenstvo za javne zelene površine, koje najavljuje nove sadnje, bolju zaštitu postojećih stabala i uključivanje građana u odluke o ozelenjavanju grada.

Ljeta su sve toplija, toplinski valovi učestaliji i dugotrajniji, a asfalt, beton i nedostatak vegetacije dodatno zagrijavaju gradske sredine. Riječ je o fenomenu poznatom kao urbani toplinski otok, zbog kojeg temperature u gusto izgrađenim dijelovima grada mogu biti osjetno više nego u zelenim i ruralnim područjima.

Upravo zato javne zelene površine sve se više promatraju kao dio gradske infrastrukture koja može pomoći u zaštiti stanovništva od vrućina, zadržavanju oborinske vode i povećanju otpornosti grada na klimatske promjene.

Povjerenstvo za javne zelene površine u Rijeci osnovano je, među ostalim, nakon nezadovoljstva dijela građana načinom održavanja gradskih zelenih površina.

Predsjednica Povjerenstva Nives Stošić, magistrica inženjerstva urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, ističe da se uloga zelenila danas mora promatrati puno šire nego prije. "Zelena infrastruktura više nije samo nekakva estetika, odnosno ukras grada", poručila je Tošić, naglašavajući njezinu ekološku i klimatsku funkciju.

Više od 440 stabala već posađeno, slijedi novih 70

Grad Rijeka već je kroz različite programe i projekte posadio više od 440 stabala, a planovi se nastavljaju.

Na jesen je predviđena sadnja 70 novih stabala na 10 lokacija u gradu. Među lokacijama koje su navedene tijekom razgovora su područja kod Pravnog fakulteta, na Gornjoj Vežici, Tibljaškoj cesti, Srdočima te druge gradske ulice i parkirališta.

Posebna pažnja posvećuje se lokacijama na kojima danas gotovo uopće nema zelenila. U izradi je i krajobrazni elaborat koji predviđa sadnju stabala na pješačkim i kolnim javnim površinama.

Među lokacijama koje su obuhvaćene planovima spominju se Krimeja, Ulica Martina Kontuša, parkiralište Podpinjol, Školjić, Ulica Bartola Kašića, Ulica Zdravka Kučića i Ulica Viktora Cara Emina.

Prema riječima Nives Stošić, cilj nije jednostavno posaditi što veći broj stabala, nego odabrati odgovarajuću vrstu za svaku pojedinu lokaciju. Planira se sadnja autohtonih vrsta sa širokim krošnjama, među kojima su hrast crnika, akacija, lipe i platane. Konačan izbor vrsta za svih 70 predviđenih stabala još nije određen.

Pri odabiru se, istaknuto je, moraju uzeti u obzir biologija i morfologija biljke, pedološki i klimatski uvjeti, ali i namjena prostora na kojem se stablo sadi. Drugim riječima, nije dovoljno pronaći slobodno mjesto i zasaditi stablo – treba planirati njegov budući razvoj.

Nova rješenja trebala bi spriječiti dizanje asfalta

Jedan od problema u gradovima je i sukob korijenskog sustava stabala s postojećom infrastrukturom. Korijenje može podizati asfalt i stvarati probleme na nogostupima i kolnicima.

U Rijeci se zato na pojedinim lokacijama planiraju primijeniti nova tehnička rješenja koja bi trebala omogućiti pravilan razvoj korijenskog i nadzemnog dijela stabla, uz istodobnu zaštitu postojeće podzemne infrastrukture. Takva rješenja predviđena su, među ostalim, na lokacijama Podpinjol i Školjić.

Sadnja, međutim, nije kraj posla. Sve češći toplinski valovi posebno ugrožavaju mlada stabla koja još nisu razvila snažan korijenski sustav. Stošić naglašava da je u takvim uvjetima najvažnija pravilna i kontinuirana njega, prije svega redovito zalijevanje. Novo posađena stabla u Rijeci uključuju se u program zalijevanja, a intenzitet se prema potrebi može povećavati.

"Nije cilj posaditi samo velik broj stabala u kojima mi kasnije nećemo moći brinuti", istaknula je, uz poruku da posebnu pažnju treba posvetiti i očuvanju postojeće zelene infrastrukture.

Orezivanje stabala i dalje izaziva rasprave

Jedna od tema o kojoj se najviše raspravlja unutar Povjerenstva jest način orezivanja stabala. Stošić priznaje da rezidba nije uvijek izvedena idealno, ali upozorava da građani često vide samo konačan izgled stabla, dok ne znaju što je prethodilo zahvatu: lomovi grana, nepravilno oblikovana krošnja ili potreba da se stablu produlji životni vijek.

Važnim smatra i dodatnu edukaciju djelatnika koji obavljaju rezidbu kako bi se izbjegle nepotrebne pogreške.

Povjerenstvo ne želi svoje djelovanje ograničiti samo na sadnju stabala. Razmatraju se i druga rješenja zelene infrastrukture, poput propusnih površina i kišnih vrtova, koji mogu pomoći u zadržavanju oborinske vode i smanjenju opterećenja sustava odvodnje.

Takva bi se rješenja, prema riječima Stošić, mogla uključivati u projektiranje novih zelenih površina, rotora i drugih javnih prostora.

Građani mogu predlagati gdje treba još zelenila

Svatko tko ima prijedlog kako urediti određenu zelenu površinu ili gdje bi trebalo posaditi novo zelenilo može svoj prijedlog uputiti Povjerenstvu, koje će ga razmotriti. Time se otvara mogućnost da građani izravno ukažu na gradske vruće točke i prostore kojima nedostaje hlada i zelenila.

Među konkretnim ciljevima Povjerenstva je i izrada protokola za zaštitu stabala tijekom građevinskih i infrastrukturnih radova.

Dokument bi trebao biti upućen investitorima, voditeljima projekata, nadzornim inženjerima i gradskim poduzećima kako bi se pri izvođenju radova u blizini zelenih površina posebna pažnja posvetila zaštiti postojećih stabala. Očekuje se da bi protokol mogao biti upućen relevantnim subjektima na jesen.

Povjerenstvo također sudjeluje u izradi akcijskog plana koji proizlazi iz Strategije zelene urbane obnove Rijeke, a njegovo se donošenje očekuje na jesen.

Rijeka tako postupno pokušava odgovoriti na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – ne samo novim stablima, nego i promjenom načina na koji se planira, održava i štiti gradska zelena infrastruktura.

Jer u gradu koji se sve češće suočava s ekstremnim vrućinama, zelenilo više nije ukras. Ono postaje – zaštitna infrastruktura. Poslušajte razgovor: