Caffe Europa: Milardović - Kada je u pitanju vlast sve se strasti iz kampanje smire

Izbori za Europski parlament su iza nas. Izabrali smo 12 zastupnika koji će u toj instituciji predstavljati glas Hrvatske narednih pet godina. Šest zastupnika HDZ-a, četiri SDP-a, jedan Možemo i jedan Domovinskog pokreta odlaze u Strasbourg i Bruxelles zahvaljujući izlasku samo 21 posto birača. Srušili smo rekord u najlošijoj izlaznosti na europske izbore kojeg je prije nas držala Slovačka. Ajde, barem smo u nečem prvi, doduše odostraga.

U nedjelju smo u Rijeci razgovarali s građanima koji su svoje demokratsko pravo izbora odlučili koristiti. Pitali smo ih za što su to oni glasali i na koji način su odluku donijeli. Gotovo svi očekuju bolji život u Hrvatskoj u okviru Europske unije, a za koga će glasati odlučili su puno prije izbornog dana.

Što naši zastupnici mogu učiniti za Hrvatsku, o rastu desnog populizma, o slaboj izlaznosti i srodnim temama razgovarali smo i s politologom i sociologom profesorom Anđelkom Milardovićem. 

A on tvrdi da su rezultati izbora gotovo identični onima za Sabor, tu nije bilo nekih iznenađenja: "Ali vidimo da Europa skreće udesno, radi se o populističkom sindromu kojeg možemo interpretirati samo ako protumačimo uzroke."

Dakle, tko je proizveo populističke stranke? Jesu li se proizvele same ili politički sustavi zemalja članica EU, s obzirom na krizu tradicionalnih političkih stranaka, krizu liberalne demokracije, krizu vodstva? Milardović pita i odgovara: "S obzirom na otuđenje političkih elita od građana, s obzirom na konfliktne linije oko migracija... To su sve neki markeri koji su rezultat uspjeha populističkih političkih stranaka. Njih je proizveo sustav. One jesu po svom narativu antisistemske, tako se u političkim znanostima i definiraju."

"Kod nas su populisti izgubili, ali populizam se ne može interpretirati generalno, nije isti kod nas ili u Finskoj primjerice. Njegova priroda je reaktivna u okviru neke kulture društva", upozorava Milardović. 

I dodaje: "Kod nas je uočljiva i demografska promjena. Jedan mlađi i obrazovani dio populacije je napustio zemlju i ostali su ostaci ostataka koji ne predstavljaju potencijal kritičke provenijencije, nekoga tko se u stanju organizirati i raditi na promjeni. Taj ostatak je konzervativno orijentiran."

Osim toga, tvrdi naš komentator: "Politička kampanja iza nas je bila bez politike, komunikacija bez supstance, bez sadržaja. Nismo čuli niti jednu normalnu temu za koju se mogu zalagati u parlamentu. Trebali su govoriti na temu populizma, umjetne inteligencije, globalnih klimatskih promjena, utjecaju globalizacije na ekonomiju i društvo."

Umjesto toga bavili su se raznim prizemnim pričama kojima su nastojali zainteresirati javnost, kakva je afera s Bartulicom, dodaje.

Što se tiče sastavljanja nove Europske komisije profesor Milardović misli da tu neće biti problema:

"Kada je u pitanju vlast sve se strasti iz kampanje smire jer su u igri odjednom veliki šoldi. To je pod A, a pod B Europska pučka stranka će odigrati ulogu šigurece da se stvari ne otmu kontroli. Moguće da uđu s nekom od populističkih stranaka u koaliciju jer one su međusobno vrlo različite."

Poslušajte emisiju Caffe Europa:

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.