Željko Malnar, najbolji mladi poljoprivrednik PGŽ: U ovom poslu nema godišnjeg

Kad se govori o poljoprivredi, najčešće se govori o problemima – zatvaranju farmi, odlasku mladih, neizvjesnom tržištu i sve zahtjevnijoj proizvodnji. Ipak, ima i onih koji su svoju budućnost odlučili graditi upravo na zemlji. Jedan od njih je Željko Malnar iz Gorskog kotara, ovogodišnji najbolji mladi poljoprivrednik Hrvatske, gost naše ovotjedne Perspektive. 

Primjer 25-godišnjeg Željka Malnara iz Tršća, ovogodišnjeg najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske, pokazuje da poljoprivreda itekako ima perspektivu u Primorsko-goranskoj županiji. 

Željko je ostao živjeti i raditi u svom rodnom kraju, Tršću, gdje razvija obiteljsko gospodarstvo i vjeruje da se od poljoprivrede može stvoriti kvalitetan život.

Na pitanje kako se predstavlja, Željko nema dvojbi.

- Poljoprivrednik. Ne sramim se te uloge i ponosan sam na ono što radim. Nemam potrebu predstavljati se kao poduzetnik.

Njegova obitelj vodi malu mliječnu farmu u Tršću, dok se obiteljska sirana nalazi u Čabru. Cjelokupno proizvedeno mlijeko prerađuju u vlastite sireve, čime zatvaraju cijeli proizvodni ciklus – od farme do gotovog proizvoda.

Za razliku od mnogih mladih koji odlaze iz ruralnih krajeva, Željko nikada nije ozbiljno razmišljao o odlasku.

- Nastavio sam raditi ono što su moji roditelji gradili. Kroz godine rada zavolio sam poljoprivredu i stočarstvo, a danas polako razvijamo vlastito ime i posao.

Na gospodarstvu radi već gotovo deset godina. Još tijekom srednje škole svakodnevno je pomagao na farmi kako bi majka mogla odlaziti na posao, preuzimajući večernju mužnju i brojne druge poslove.

Dan na gospodarstvu započinje rano.

Nakon prve jutarnje kave slijedi odlazak u štalu, mužnja, hranjenje i čišćenje stoke. Ostatak dana ovisi o godišnjem dobu – ljeti su to košnja i radovi na pašnjacima, dok se navečer ponovno obavljaju mužnja i briga o životinjama.

Naravno, ne prolazi svaki dan bez nepredviđenih situacija.

- Dogodi se da se krava tijekom noći odveže ili napravi nered pa onda ima nešto više posla.

Kao i svaki posao, i poljoprivreda donosi trenutke kada se čovjek zapita ima li sve smisla.

- Dođu takvi trenuci, ali onda se sjetite koliko ste uložili sebe i koliko se cijela obitelj borila da bi gospodarstvo opstalo. Nakon svega nema smisla odustati.

Upravo ga je taj posao naučio vrijednostima koje smatra neprocjenjivima.

- Treba biti uporan i na posao misliti 24 sata dnevno, svaki dan u godini. Poljoprivreda traži puno odricanja.

Jedna od najvećih posebnosti stočarstva jest činjenica da posao ne staje.

- Kad uzmete slobodan dan, i dalje razmišljate o poslu. Godišnjeg odmora praktički nema.

Ipak, smatra da su ljudi danas toga svjesni, zbog čega se sve manje mladih odlučuje baviti poljoprivredom.

Prema Željkovim riječima, najveći izazovi rada u Gorskom kotaru nisu samo tržište, nego prvenstveno prirodni uvjeti.

Među najvećim problemima ističe: visoku nadmorsku visinu, mala i teško obradiva zemljišta, siromašno tlo, neriješene vlasničke odnose i probleme sa zakupom zemljišta.

- Najveći problem su prirodna ograničenja. Zemljišta su siromašna i teško obradiva.

Nekada je prednost ovog područja bila obilje oborina, no klimatske promjene posljednjih godina donijele su i dugotrajne suše.

Osim rada na farmi, poljoprivrednici sve više vremena moraju posvetiti administraciji.

Željko priznaje da mu je upravo papirologija najneugodniji dio posla.

- Za sada mi oko toga pomaže mama. To je dio koji pokušavam izbjeći što je više moguće.

Dodaje kako je administracija često pretjerano složena.

- Za svaku parcelu treba ispuniti nekoliko obrazaca – što se radi, kada se radi i zašto. Puno je nepotrebnih komplikacija.

Iako ni najmanje ne žali zbog životnog puta koji je odabrao, priznaje kako bi danas ipak drugačije birao obrazovanje.

Umjesto gimnazije upisao bi veterinarsku školu jer bi mu stručna znanja omogućila da velik dio poslova oko zdravlja životinja obavlja sam.

Tržište postoji – kvaliteta je ključ uspjeha

Unatoč brojnim izazovima, Željko smatra da poljoprivreda u Primorsko-goranskoj županiji ima vrlo dobru perspektivu.

- Tržište nije zasićeno i naše proizvode vrlo lako prodajemo ako se barem malo potrudimo i imamo kvalitetan proizvod.

Veliku prednost vidi u razvijenom turizmu na području Primorsko-goranske županije, ali i u vjernim lokalnim kupcima te kupcima iz susjedne Slovenije.

- Nemamo problema s plasmanom proizvoda. Turisti traže domaće proizvode, ali jednako tako i lokalno stanovništvo te kupci iz Slovenije.

Poslušajte cijelu Perspektivu: