Zovi doktora: Ovisnost djece o internetu ili kad je previše - previše?

Emisija “Zovi doktora” ovoga se puta bavi temom koja postaje sve važnija – mentalnim zdravljem djece i mladih u digitalnom dobu.

Povod je novo istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatskog Telekoma koje pokazuje da 40% hrvatskih 13-godišnjaka provodi više od tri sata dnevno online, dok se vikendom taj broj penje na čak 62%. Djevojčice su češće na društvenim mrežama, dok dječaci više igraju videoigre.

Gosti emisije bili su doktorica Manda Pripunić, specijalist školske i adolescentne medicine i doc. dr. sc. Darko Roviš, prof. - voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Jedina službeno priznata dijagnoza u vezi s internetom je "gaming disorder" – ovisnost o videoigrama. No,kako ističe dr. Manda Pripunić, spec. školske i adolescentne medicine, u praksi sve češće viđamo i druge oblike prekomjerne uporabe interneta koji mogu dovesti do problema.

No, da bi se govorilo o ovisnosti, moraju biti ispunjeni određeni kriteriji: gubitak kontrole nad korištenjem interneta, zanemarivanje drugih aktivnosti i obaveza, nastavak korištenja unatoč negativnim posljedicama i trajanje takvog ponašanja najmanje 12 mjeseci.

Djeca koja su stalno online često gube koncentraciju, postaju anksiozna, teško prekidaju korištenje uređaja i imaju poremećaje spavanja.

Kako prepoznati da dijete možda razvija ovisnički obrazac ponašanja? Prema stručnjacima, prvi alarm često se vidi u školi — pad koncentracije, slabiji uspjeh i manjak motivacije. Djeca koja postaju sve više povučena, gube interes za druženje i aktivnosti, ili počnu skrivati koliko vremena provode online, mogu biti u rizičnoj skupini.

Kratki, brzi sadržaji – poput YouTube Shorts ili beskonačnog skrolanja – posebno su problematični jer potiču stalno lučenje dopamina i smanjuju sposobnost djeteta da održi pažnju.

Roditelji često pokušavaju ograničiti ili ukloniti mobitele na neko vrijeme, primjerice tijekom godišnjeg odmora. Tada se mogu javiti klasični simptomi "apstinencijske krize" – nervoza, napetost, razdražljivost, pa čak i agresivnost.

Stručnjaci savjetuju da se u takvim trenucima ostane uz dijete, pruži podrška i ne odustane nakon prvih teških dana.

I Pripunić i Roviš naglašavaju – djeca nisu sama odgovorna za svoje navike.

"Roditelji su ti koji stvaraju okruženje. Ako djeca od najranije dobi imaju mobitel u rukama, teško je kasnije uvoditi granice", kaže doc. dr. sc. Darko Roviš.

Zato je važno postaviti kućna pravila – primjerice, bez pametnog mobitela do četvrtog razreda osnovne škole ili bez ekrana za stolom. Djeca vole pravila jer se u njima osjećaju sigurno, iako će se buniti.

Roviš je istaknuo da roditelji zanemaruju snagu roditeljske zajednice i navodi da ako se roditelji unutar jednog razreda dogovore da djeci neće davati pametne telefone ili društvene mreže prije određene dobi, lakše je svima – dijete se neće osjećati "izopćeno" i neće moći reći "svi su online, samo mene nema".

Neke škole već uvode zabranu korištenja mobitela za vrijeme nastave i odmora, što stručnjaci smatraju izuzetno pozitivnim korakom.

Poslušajte cijelu emisiju: