Zovi doktora: poremećaji jedenja ili kad hrana postane središte života

Anoreksija, bulimija i ortoreksija poremećaji su o kojima se sve više govori, ali ih i dalje često prepoznajemo prekasno. Bila je to tema ovotjedne emisije Zovi doktora. Iako ste možda navikli o njima čuti kao o "poremećajima hranjenja" ispravno je reći da su to "poremećaji jedenja", objasnio je naš gost, pedijatrijski gastroenterolog prof.dr.sc. Goran Palčevski.

Iako se svrstavaju u psihijatrijske dijagnoze, njihove posljedice duboko pogađaju cijelo tijelo. 

O tome je govorio gastroenterolog prof. dr. sc. Goran Palčevski s Klinike za pedijatriju KBC Rijeka, naglašavajući da su tjelesne komplikacije nerijetko ono što prvo dovede pacijenta liječniku.

- Prvi organ koji trpi – trpi mozak. Tijelesne posljedice su sekundarne posljedice, istaknuo je Palčevski, podsjećajući da poremećaji jedenja započinju u psihi, ali se vrlo brzo očituju na probavnom, kardiovaskularnom i endokrinom sustavu. 

Kod anoreksije dolazi do drastičnog smanjenja unosa hrane i pojačanog vježbanja, dok je kod bulimije prisutno izbacivanje hrane povraćanjem ili laksativima. 

Posebno su opasni elektrolitski poremećaji, osobito pad kalija, koji mogu dovesti do poremećaja srčanog ritma.

Sve češće obolijevaju djeca sve mlađe dobi, a roditelji se najčešće javljaju zbog naglog gubitka težine i promjena u ponašanju. 

No, kako upozorava Palčevski, problem se ne svodi samo na kilograme. 

- Anoreksija je poremećaj percepcije vlastitog tijela. Možete vi davati objektivne podatke, ali dok osoba sebe vidi iskrivljeno, naše riječi odlaze u vjetar.

Bulimiju je ponekad lakše prepoznati zbog učestalih odlazaka u kupaonicu nakon obroka i oštećenja jednjaka uslijed ponovljenog povraćanja. 

Kod anoreksije je jednjak obično pošteđen, ali cijeli organizam pati zbog pothranjenosti, usporene probave i hormonskih poremećaja. Gotovo da nema organa koji dugoročno ne osjeti posljedice.

U posljednje vrijeme sve se više govori i o ortoreksiji, opsesivnoj potrebi za "savršeno zdravom" hranom. 

Iako briga o prehrani sama po sebi nije problem, rigidno izbacivanje čitavih skupina namirnica, osobito kod djece, može imati ozbiljne posljedice za razvoj.

Liječenje je dugotrajno i zahtijeva suradnju pedijatra ili liječnika obiteljske medicine, psihijatra, psihologa i nutricionista. 

Rezultati ne dolaze preko noći, ali iskustva pokazuju da je oporavak moguć uz podršku obitelji i stručnjaka.

Najvažnije je na vrijeme prepoznati promjene – ne samo u težini, nego u ponašanju, raspoloženju i odnosu prema hrani. 

Jer kada se sve u životu počne vrtjeti oko jela ili nejedenja, vrijeme je da se – bez odgode – zove doktora.

U emisiju su se javili i slušatelji od kojih su neki ispričali svoja obiteljska iskustva s ovim poremećajima. 

Napominjemo da roditelji posebnu pažnju trebaju obratiti na whatsapp grupe u kojima djevojke s poremećajem anoreksije izmijenjuju svoje fotografije, iskustva, a nerijetko i vodiče kako gladovati. 

Poslušajte cijelu emisiju: